Hrvatska je među pet zemalja Europske unije u kojima je kruh prošli mjesec najviše poskupio.
Prema podacima Eurostata, kruh je u samo godinu dana u Hrvatskoj skočio za rekordnih 31 posto. Najveće je poskupljenje, pak, zabilježeno u Mađarskoj u kojoj je kruh u kolovozu, u odnosu na isti mjesec lani, poskupio 65 posto, a onda u Litvi (33 posto) te Estoniji i Slovačkoj (32 posto).
Međutim, Hrvatska je u društvu zemalja koje su debelo premašile europski prosjek poskupljenja kruha od 18 posto. Pritom, kod nas je kruh poskupio tri puta više nego što je skočio u puno bogatijim zemljama poput Nizozemske, Luksemburga i Francuske (oko 10 posto).
Konkretno, poskupljenje kruha od 30 posto značilo bi da će hrvatski kupci od sada sve teže u dućanima i pekarnicama pronalaziti štrucu običnog kruha koju će moći kupiti za 10 kuna ili manje, a sve više one preko toga iznosa, 13 ili 15 kuna. Kruh se, inače, nije našao među devet prehrambenih artikala kojima je Vlada vratila cijene za trećinu i zamrznula ih, ali jest brašno.
Komentirajući cijene brašna za Jutarnji je list još prošli mjesec, kada se nije znalo da će cijene kruha u Hrvatskoj skočiti za trećinu, Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, tvrtke koja okuplja proizvođače mlinsko-pekarskih proizvoda, komentirala da "ovakav dramatičan skok cijena ne pamti".
- To nije bilo očekivano. Istina je da su cijene kroz cijelu godinu na visokim razinama, pa smo i žetvu dočekali s jednom od najvećih cijena pšenice unazad 10 godina, ali ovako nagao i drastičan skok je iznenađenje – rekla je.
Iako Eurostat navodi da su u EU poskupjeli kruh, povrće, meso, a osobito ulja i masti za kuhanje, a poskupljenje kruha objašnjava ratom u Ukrajini, Hrvatska, zapravo, ne ovisi o tome što se događa na globalnom tržištu žitarica jer ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Stoga se poskupljenje kruha uglavnom veže za skuplje energente, struju i plin koji se koriste za krušne peći i transport.