Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivan Zvonimir Čičak u ponedjeljak je u ime te organizacije tijela vlasti, medije, političke grupacije i građane pozvao na prevenciju represije, a konstatirao je i da se kriza izazvana pandemijom odrazila se i na području ljudskih prava.
Izjavu predsjednika HHO-a Čička prenosimo u cijelosti:
Hrvatsko društvo, kao i svijet u cjelini, tone u svekoliku krizu koja će, nadamo se, voditi k nužnim društvenim i gospodarskim promjenama i postaviti ih na stabilnije noge. Kriza izazvana pandemijom odrazila se i na području ljudskih prava. Cilj izjave Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO-a) je pozvati tijela vlasti, medije, političke grupacije i građane na zalaganje za prevenciju kako bismo izbjegli represiju. Svaka represija, čak i ona najnužnija, smanjuje prostor ljudskih prava i uvijek je upitna. Najmanje smanjenje ljudskih prava otvara prostor za slabljenje usvojenih demokratskih normi te jačanje autoritarnih modela u upravljanju društvom. Eventualno ograničenje i uskraćenje ljudskih prava pa na primjer i ograničenje prava na kretanje i slično koliko god bili nužni, otvaraju brojne dileme a izazivaju i prosvjede dijela javnosti.
Upozoravamo da je svako ograničenje ljudskih prava normirano ne samo međunarodnim dokumentima nego i hrvatskim Ustavom i zakonima. Ustavni sud Republike Hrvatske za sada je pokrio ustavnost djelovanja Stožera kao tijela hrvatske Vlade i dao mu legitimitet. Postoji ipak pitanje kako za pravnike i tijela vlasti, tako i za cjelokupnu javnost, koji je pravi doseg predloženih mjera (i ovih najnovijih) te kada bi neke od njih trebale ipak biti potvrđene i od Hrvatskoga Sabora. O tome se u javnosti lome koplja.
Uz iščekivanje učinkovitog cjepiva, nade za suzbijanje COVIDA vežu se za sada na ograničenja i „represivne mjere.“ U dijelu javnosti, i u nas i u svijetu, te mjere izazivaju nezadovoljstvo i proteste koji idu toliko daleko da pojedinci niječu i samo postojanje virusa, ili pak smatraju da je riječ o svjetskoj zavjeri.
Ne vode oni računa u svojoj ostrašćenosti, da svojim postupcima ugrožavaju slobodu i zdravlje drugih sugrađana. Sve je očiglednije da se iza protivnika cijepljena ili negiranja opasnosti od Covida, zapravo kriju grupacije nezadovoljnika koji ovu situaciju koriste za nejasne političke ciljeve. Bez ikakvog obzira koliku štetu nanose pojedincima i društvu u cjelini.
Ovih dana nadu čovječanstva u obuzdavanje Covida izazvala je vijest da je u više laboratorija otkriveno učinkovito cjepivo, a pažnju je posebno izazvala najava da će već kroz koji tjedan u uporabi biti cjepivo jedne američke i jedne njemačke farmaceutske korporacije s 95 postotnom učinkovitošću. Pitanje je, međutim, kako će i u kojoj mjeri građani širom svijeta prihvatiti cijepljenje protiv ovog virusa.
Postoji opravdana bojazan da bi tijela vlasti u pojedinim državama mogle nametnuti cijepljenje protiv Covida kao obavezno za sve svoje građane, a o tome su već počele rasprave i u nas. Bez obzira na dobre namjere promotora ove ideje, HHO smatra da ona duboko zadire u slobode pojedinca i temeljne ideje ljudskih prava. Zalažemo se za dobrovoljni pristup cijepljenju držeći da je njegovu primjenu moguće osigurati i poduprijeti i na drugi način (kao, primjerice, u Australiji gdje se novčano podupire svakoga tko se odluči cijepiti). Svjesni smo dubine ovoga problema i svih dilema vezanih uz njega. Zagovaramo cijepljenje ali ne i prisilu.
Koliko je raširena skepsa, pa i strah od cjepiva u dijelu populacije, slikovito pokazuje primjer koji je predočio član HHO-a dr. Goran Šimić, inače profesora koji na Medicinskom fakultetu u Zagrebu predaje neuroznanost i anatomiju a ujedno je predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskoga instituta za istraživanje mozga i voditelj laboratorija za razvojnu neuropatologiju.
Naime, nakon predavanja triju stručnjaka za autistični spektar poremećaja sa sveučilišta Rutgers iz New Jerseya u trajanju od 130 sati, Šimić je studentima postavio pismeno pitanje uzrokuje li MO-PA-RU cjepivo (protiv ospica, rubeole i zaušnjaka), autizam. Iako im je tijekom nastave višekratno ponovljena i obrazložena činjenica da se radilo o izmišljenom članku, čak 9 od 36 studenata odgovorilo je POTVRDNO, (površno) zapamtivši samo da je to dvoje „nekako povezano.“
Temeljem navedenoga, moglo bi se zaključiti kakav je učinak lažnih vijesti (fake news) putem medija na građane. Pogotovo uzme li se u obzir da se ovdje ne radi o nekom „prosjeku populacije“, nego o studentima druge godine medicine. Ako je ovakvo razumijevanje veze cijepljenja i autizma među studentima druge godine medicine, možemo li očekivati drugačije reakcije velikog dijela pučanstva u RH kada je riječ o cijepljenju protiv Covid virusa?
Hrvatski mediji objavili su da je Vlada Republike Hrvatske u suradnji sa Europskom Unijom naručila čak 4 i pol milijuna cjepiva protiv Covida 19 a uz to i nekih drugih medicinskih firmi u svijetu. Gotovo istovremeno, pojavila se anketa po kojoj se čak 60% građana ne namjerava cijepiti naručenim cjepivima. Uz to, veliki broj osoba koje boluju od drugih bolesti (kao što su onkološke i sl.), ne smije se cijepiti protiv Covida, budući bi to moglo imati suprotan učinak.
Očito pred strukom, političarima i javnim djelatnicima, a i medijima u cjelini, velik je i odgovoran zadatak osvijestiti javnost na pravi način o korisnosti mjera koje poduzimaju i nadolazećem cjepivu, kako bi se uspješno suprotstavili pandemiji Covida bez ugrožavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda. O tome bi prije svih trebali računa pripadnici medicinske struke, političari, mediji i svi oni koji svojim zbunjujućim i kontroverznim postupcima i izjavama unose nemir pa i strah u hrvatsku javnost.