U protekle tri i pol godine gotovo 400.000 stanovnika Europske unije, Norveške, Švicarske, Islanda i Lihtenštajna zatražilo je od Googlea da se iz rezultata pretraživanja uklone oni rezultati koji sadrže njihove osobne podatke, objavljene na više od 2,4 milijuna web stranica. Iz Hrvatske je na svakih 1000 građana koji koriste internet zatraženo uklanjanje podataka s prosječno 8,7 web stranica, čime je Hrvatska plasirana na visoko treće mjesto među državama EU. Na vrhu ljestvice nalazi se Estonija, s gotovo 14 stranica na svakih 1000 korisnika interneta, a na dnu Grčka s manje od tri stranice.
Pokazala je to analiza Googleovih stručnjaka koji su obradili sve zahtjeve koji su Googleu stigli od 30. svibnja 2014. do kraja prosinca 2017. godine.
- Činjenica da su korisnici interneta iz Hrvatske na trećem mjestu govori mi da su naši ljudi postali svjesni važnosti zaštite vlastitih podataka. Možda je ta svijest sazrela malo prekasno, nakon što su podaci već objavljeni, ali je svakako sazrela - kaže Đuro Lubura, sudski vještak i stručnjak za telekomunikacije.
Obradu su u Googleu počeli netom nakon stupanja na snagu Prava na zaborav, kako je nazvana odluka po kojoj pojedinci imaju pravo od internetskih tražilica zatražiti uklanjanje određenih rezultata pretrage koji sadrže njihove osobne ili druge podatke ako su ti podaci “netočni, neodgovarajući, irelevantni ili pretjerani”. Pravilo se bazira na presudi Europskog suda za ljudska prava iz svibnja 2014., u kojoj je zaključeno da osobe imaju pravo takve zahtjeve uputiti internet tražilicama.
Odobreno i odbijeno
Manje od polovice Googleu podnesenih zahtjeva - konkretno, njih 43 posto - zadovoljavalo je postavljene kriterije te su tražene stranice doista i uklonjene s Google tražilice. U slučaju zahtjeva iz Hrvatske, odobreno ih je oko 38 posto: najveći udio odobrenih zahtjeva zabilježen je među onima pristiglima iz Češke (52 posto), a najmanji među bugarskim zahtjevima - 23 posto.
Naime, nakon uvođenja Prava na zaborav Google je formirao posebno savjetodavno tijelo sastavljeno od stručnjaka s područja medija, zaštite podataka, civilnog sektora i IT-a kako bi donijeli kriterije za odlučivanje o dostavljenim zahtjevima. Svakom zahtjevu prvo se utvrđuje valjanost (da li navodi precizno web-stranice sa spornim podacima te dolazi li iz zemlje na koju se Pravo na zaborav odnosi), zatim identitet podnositelja (odluka nije ista ako se, primjerice, radi o maloljetniku, političaru ili javnoj osobi), sadržaj sporne informacije (informacija o podnositeljevoj tvrtki može biti od javnog interesa) te vrsta stranice na kojoj je objavljena - ako je objavljena na službenoj stranici, može odražavati stav vlasti da javnost o tome treba biti obaviještena.
Iz Francuske, Njemačke i Velike Britanije dolaze zahtjevi za više od polovica web-stranica s kojih se traži uklanjanje informacija. Iz Hrvatske je stiglo zahtjeva za uklanjanje podataka s ukupno 25.439 stranica, što u ukupnom broju čini 1,1 posto. U Googleovoj analizi ističu da 85 posto podnositelja zahtjeva čine privatne osobe, a političari i javne osobe - koji su najčešće smatrani generatorima takvih zahtjeva - čine manje od 10 posto.
Podaci o poslu
Prema vrsti sadržaja web stranica s kojih se najčešće traži uklanjanje podataka, prednjače stranice s katalozima podataka (poput imenika, žutih stranica, baza podataka o tvrtkama itd.), koje čine 18,8 posto svih takvih web stranica, slijede news portali (17,5 posto), društvene mreže (13,9 posto) i službene stranice (2,5 posto), dok na “ostalo” (forumi, blogovi...) otpada visokih 47,3 posto.
Među zahtjevima iz Hrvatske raspodjela je nešto drugačija: na news portale žali se najveći dio podnositelja, njih 28 posto, na društvene mreže 13 posto, na kataloge 10 posto, a na službene stranice 3,5 posto. Zanimljivo je da je domena index.hr jedna od top 25 news domena za koje se najčešće traži uklanjanje podataka.
Podaci čije se uklanjanje iz rezultata Google tražilice najčešće traže jesu podaci koji se tiču profesionalnog života. Istovremeno, oni se najrjeđe uklanjaju - tek u 16,7 posto slučajeva - jer ne odgovaraju postavljenim kriterijima. S druge strane, uklanjanje osobnih informacija traži se u tek 6,9 posto slučajeva, a doista se i uklanjaju u 97,8 posto slučajeva.
Promatraju li se pojedinačne domene za koje je stigao najveći broj zahtjeva za uklanjanje osobnih podataka, na vrhu su društvene mreže - Facebook, Plusgoogle, Youtube, Twitter i Groups.google.