"U sustav znanosti i visokog obrazovanja treba uvesti reda i nikakvo treće, četvrto ili šesto saborsko čitanje prijedloga novog zakona ne bi učinilo ništa drugo, nego nastavilo jalove rasprave. Na snazi je zakon star 20 godina pa bi valjda trebalo čekati još toliko godina do novoga? To bi bila velika šteta za društvo jer sustav treba pokrenuti prema naprijed. Među kritikama je niz neargumentiranih, recikliranih teza iz poznatih pamfleta. To je loše", izjavio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u zaključku višesatne saborske sjednice o prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (drugo čitanje), koja je uspjela zainteresirati manje od deset saborskih zastupnika.
Riječ je o temeljnom zakonu, pripremanom dulje vrijeme u resornom ministarstvu, a najveći mu je kočničar bila dosadašnja uprava Sveučilišta u Zagrebu, na čelu s Damirom Borasom. Njihova ključna zamjerka, koju je u Saboru ponavljao i Mostov Nino Raspudić, jest da se zakonom daju prevelike ovlasti ministru, što narušava sveučilišnu autonomiju.
"Nikad ne znate u čijim će se rukama naći dobro sklopljena puška. Ne moramo ubuduće imati dobronamjernog ministra kao što je Fuchs. Ako zlonamjerni diletant dobije pušku, radit će štetu. Moć je koncentrirana u rukama ministra. On dobiva apsolutnu moć upravljanja i nadziranja sustava visokog obrazovanja i znanosti. U prošloj vlasti HDZ je trgovinom dao reformu sustava u ruke stranci koja je težila jedan posto. Dakle, možemo opet dobiti ministra bez političkog legitimiteta", smatra Raspudić, uz dodatak kako Most neće podržati zakonski prijedlog u ovom obliku i stoga traže treće čitanje i tematsku sjednicu resornog odbora.
Na navod o koncentriranoj moći u rukama ministra, Fuchs je odgovorio kako je riječ o obrtanju teza.
"Ovim se zakonom smanjuju ovlasti ministra, a autonomija povećava. Ministar sad može financirati sveučilišta kako hoće jer pravila nema. Uvođenjem programskih ugovora otvaramo mogućnost pregovaranja sa svakim sveučilištem kako bi dugoročno znali s kojim financijama raspolažu. Nema tu nikakvog apsolutizma ministra", rekao je Fuchs, dodajući kako se u dosadašnjim epizodama moglo svjedočiti favoriziranje pojedinih sveučilišta u odnosu na druge, ovisno o tome koliko se netko zamjerio nekom od ministara.
SDP-ov Mišel Jakšić spomenuo je dosadašnju nerazmjernost financiranja sveučilišta po glavi studenta.
"Zagreb i Split imaju po 20 tisuća kuna po glavi studenta, a Sveučilište Sjever, koje je popunilo sve kvote, ima šest tisuća kuna. Zadar koji ima isti broj studenata kao Sjever dobiva četiri puta više. Očito imamo sistemsku pogrešku", upozorio je, dajući podršku promjenama, ali uz skepsu da bi novi zakon mogao završiti na Ustavnom sudu.
HSLS-ov Darko Klasić podržao je novi zakon, navodeći da je uspostavljena ravnoteža između autonomije sveučilišta i potrebnog državnog nadzora sveučilišta nad trošenjem proračunskog novca.
Dosad nadzora nije bilo, bilo je nezakonitosti i to se odrazilo na kvalitetu. Novim zakonskim okvirom omogućuje se meki oblik nadzora nad novcem, procijenio je, uz napomenu kako novi zakon nije radikalan, dapače - skromne su ingerencije države nad sveučilištima u odnosu na praksu nekih zemalja.
Zamjerka pojedinih zastupnika jest da je zakonski prijedlog trebao biti i hrabriji, u cilju uvođenja reda u sustav. Marijana Puljak ispred Kluba zastupnika Centra i GLAS-a poručila je kako zakon ima nedorečenosti, poput nedopustivo zanemarenih pojmova izvrsnosti i etike. Izvrsnost se, rekla je, u prijedlogu zakona spominje tri puta, a pojam vrhunski znanstvenik samo jednom.
Damir Bakić (Možemo!) iznio je zamjerke na zakonski prijedlog, uz najavu amandmana, od toga da među akademske slobode treba uvesti i pravo na štrajk (prema stajalištima Vrhovnog suda štrajk nije bio dopušten na primjeru Hrvatskih studija), pa do toga da je stegovna odgovornost koju zakon spominje zbog narušavanja ugleda ustanove krajnje opasna formulacija.
"To treba maknuti, sklizak je to teren, pogotovo u nedostatku djelovanja etičkih povjerenstava", rekao je, uz opasku kako bi valjalo iz zakona ukloniti i progresivnu redukciju sredstava u slučaju nepotpisivanja programskih ugovora.
Uz opetovanu tezu da u sustav treba uvesti reda, Fuchs je primijetio kako neka sveučilišta sad organiziraju i treći upisni krug.
"A koga će upisati? Svi koji su položili maturu su se upisali. Moja je želja da rektori zajedno sjednu i dogovore studijske programe, a ne da ih kopiraju i međusobno si otimaju studente", rekao je. Izrazio je žaljenje što je jedino Sveučilište u Zagrebu odbilo da se njima prezentiraju zakonske izmjene.
"To je odbio bivši rektor, no Bože moj, i to je autonomija sveučilišta", komentirao je.
U raspravi o dobnoj granici za odlazak u mirovinu profesora, ministar je izjavio: "Hoće li netko raditi na državnom proračunu iznad 70-e ili neće? Ako trebaju te predavače, onda ih mogu platiti na temelju održanog predavanja i ugovora o djelu. To nitko ne zabranjuje visokim učilištima, ali da netko radi do 76. godine, kakav smo imali slučaj pa je otišao u mirovinu ove godine… Dajte, molim vas, mili brate, da više netko od mlađih krene naprijed! A ne da smo toliko nezamjenjivi. Ja prvi nisam", poručio je Fuchs.
U petak se u Saboru očekuje glasanje o zakonskom prijedlogu, a na konačni prijedlog zakona stiglo je 30 amandmana.