Posljedice potresa u Zagrebu još će dugi niz godina biti vidljive, a kako bi se što brže rješavali pojedinačni slučajevi građana i prikupila dokumentacija o gradnji njihovih zgrada, Državni arhiv u Zagrebu koji je i sam pretrpio znatnu štetu, organizirao je svoje redovne aktivnosti.
Zgrada Državnog arhiva se nalazi se od 1947. godine u Palači Erdödy-Drašković zaštićenoj kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro, a u potresu je pretrpjela znatna oštećenja u oba svoja dijela - kasnobaroknoj dvokatnici i u klasicističkoj jednokatnici.
Fotogalerija: Oštećena zgrada Državnog arhiva u Zagrebu
Iz Ministarstva kulture se doznaje da su uslijed potresa nastale brojne pukotine na zidovima i stropovima, urušio se dio krova dvokatnice, a odlomljen je i dimnjak. Preventivno je ispod konstrukcije krova postavljeno oko 400 m2 najlona kako bi se zaštitilo gradivo od oborina, a u spremištima su, tamo gdje je bilo moguće pristupiti, najlonima zaštićene i police s gradivom. Zbog mogućnosti urušavanja zabranjen je ulazak i boravak u zgradi koja je nakon procjene statičara označena kao privremeno neuporabljiva.
Uz statičare pregled su obavili i stručnjaci Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te su nakon svih tih pregleda dobili upute za postavljanje potpornih stupova kako bi se osigurala stabilnost zgrade i mogla započeti evakuacija gradiva iz ugroženih spremišta.
- Stupovi su već postavljeni u podrumu i prizemlju, a postavljanje se nastavlja prema katovima. Istovremeno, u prizemlju jednokatnice Arhiv je organizirao obavljanje svojih redovnih aktivnosti koje uključuju odgovore na zahtjeve korisnika među kojima su brojni upiti vezani uz oštećenja građevina jer se dokumentacija o njihovoj izgradnji čuva upravo u Državnom arhivu u Zagrebu - priopćili su iz Ministarstva kulture.
Podsjetimo, riječ je o poluugrađenoj četverokrilnoj palači s unutrašnjim dvorištem i sjevernim dvokatnim krilom koja zatvara potez reprezentativnih kuća na zapadnom gradskom bedemu, a jednokatnim istočnim i južnim krilom ugao Demetrove i Opatičke ulice. Kasnobarokni dvokatni dio palače sagrađen je krajem 18. stoljeća za grofa Aleksandra Erdödya, a jednokatna krila 30- ih godina 19. stoljeća za Franju Draškovića.