Europska unija do jučer poslijepodne još uvijek nije komentirala rezultate izbora u Bosni i Hercegovini, čekajući i izvješće promatračke misije OESS-a, ali i zbog činjenice da inače nema običaj komentirati ishod izbora, nego samo regularnost i njihov značaj.
Međutim, samu činjenicu da su se izbori održali, da su "manje-više" protekli u normalnoj i mirnoj atmosferi, vide kao priliku da ta zemlja izađe iz blokade i situacije neprekidnih političkih sukobljavanja kako bi deblokirali rad institucija i otvorili mogućnost za napredak na putu prema integracijama u Europskoj uniji.
I u Bruxellesu je pozornost privukla odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da na dan izbora objavi izmjene Ustava BiH. Reagirajući na tu odluku, u EU su samo ponovili ono što je prije u svom priopćenju objavila delegacija EU u Sarajevu. U izjavi EU navodi se da su "primili na znanje odluku visokog predstavnika" te naglašava da je to "isključivo njegova odluka" za koju ima ovlasti sukladno svom mandatu. Ponovili su kako EU smatra da se takve ovlasti koristi isključivo kao posljednje sredstvo, kada svi drugi napori propadnu, kako bi se deblokirali procesi.
Glasnogovornica Europske komisije zadužena za pitanja europskog susjedstva i proširenja Ana Pisonero podsjetila je da je EU i prije izražavala "duboko žaljenje zato što se politički lideri u BiH nisu samo dogovorili o paketu reformi". Isto tako je podsjetila da su politički lideri te zemlje na sastanku s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom u Bruxellesu ljetos preuzeli obvezu da šest mjeseci nakon osnivanja vlade poslije izbora počnu rješavati probleme vezane uz izbornu reformu.
- Očekuje se brzo formiranje tijela vlasti na svim razinama - rekla je Ana Pisonero na konferenciji za novinare u Bruxellesu.
Na ponovljena pitanja zašto EU koristi izraz "prima na znanje", a ne da "podržava" ili "pozdravlja" odluke visokog predstavnika, glasnogovornica je ponavljala da je riječ o ovlastima koje ima visoki predstavnik.
No, EU često i za druge odluke koristi izraz "prima na znanje" jer izjave koje glasnogovornici u Bruxellesu daju u ime EU uvijek su najniži zajednički nazivnik svih članica, zato koriste malo suzdržaniji rječnik.
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković osobno i hrvatska diplomacija zadnjih su godinu dana na svim sastancima s partnerima iz Europske unije, ali i onima izvana, ustrajali na izmjenama koje će spriječiti diskriminaciju Hrvata. Rezultat tih napora bilo je i spominjanje konstitutivnih naroda u Strateškom kompasu Europske unije, koji je svojevrsna desetogodišnja strategija za pitanja sigurnosti EU. Potom je Plenković nakon nekoliko sastanaka utjecao da se i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel osobno uključi u napore za pomoć u rješavanju političke krize i izbornih i ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini.
Reagirala je i skupina Socijalista i demokrata iz Europskog parlamenta. Iz te je skupine i šef promatračke misije Europskog parlamenta na izborima u Bosni i Hercegovini Andreas Schieder koji je upozorio da su, iako općenito dobro organizirani, izbori ipak imali brojne izazove, a primijećeno je i kršenje tajnosti glasanja te da su glasače popisivale neovlaštene osobe. No, njega je, kako je napisao u izjavi, "šokirala odluka visokog predstavnika da na dan izbora nametne značajne izmjene Ustava, što ugrožava demokraciju i institucije u Bosni i Hercegovini, pogotovo volju građana koji su iskoristili svoje demokratsko pravo".