PRIPREMA ZA PUTINOV UDAR

EK traži hitnu štednju energije, niz EU članica krenulo u akciju, evo što rade hrvatski gradovi

EK će preporučiti pravila koja zahtijevaju da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva ili hlade na temperaturi ne nižoj od 25
 Damjan Tadić/Cropix

Očekuje se da će Europska komisija sljedeći tjedan zatražiti od zemalja EU da smanje grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda kako bi se smanjila opća potražnja za plinom, navodi se u dokumentu koji je AFP imao na uvid. Opskrba ruskim plinom mogla bi biti u potpunosti prekinuta i Bruxelles u svojim simulacijama računa na to da bi se ove zime Putin plinom mogao služiti kao ratnim oružjem. Očekuje se da će Komisija potaknuti vlade 27 zemalja da postave ograničenja na količinu plina koju koriste javne zgrade, uredi i različiti komercijalni objekti, uključujući i vanjske terase.

Za optimalno korištenje energenata preporučit će pravila koja zahtijevaju da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva Celzijevih ili hlade klimatizacijskim jedinicama postavljenim na temperaturu ne nižu od 25 stupnjeva. "Imamo prostora da smanjimo eventualni udar izazvan prekidom opskrbe za jednu trećinu", stoji u dokumentu koji bi trebao biti objavljen 20. srpnja i mogao bi se u međuvremenu mijenjati.

Na sreću, "zaštićeni" potrošači energije, a to znači kućanstva, predstavljaju samo 37 posto ukupne potrošnje plina u EU. Simulacije pokazuju da bi ti potrošači bili posljednji koji bi bili ozbiljno pogođeni iznenadnim prekidima opskrbe plinom. Stoga se većinu napora usmjerava na elektrane i industriju koje koriste goleme količine plina. A o ostalim prijedlozima Komisije za uštedu energije trebalo bi se raspravljati na sastanku u Bruxellesu 26. srpnja na kojem bi trebali sudjelovati svi ministri energetike zemalja Europske unije.

Pet posto uštede

Dosta država je već krenulo u akciju. Njemački savezni parlament Bundestag i parlamenti saveznih pokrajina planiraju, u sklopu mjera štednje, sniziti temperaturu grijanja zimi i manje hladiti ljeti. Tako se sve prostorije saveznog parlamenta zimi više ne griju na 22, nego na 20 stupnjeva dok će se u ljetnim mjesecima stotine prostorija rashlađivati ne kao dosad na 24, nego na 26 do 28 Celzijevih stupnjeva.

Tim mjerama moglo bi se uštedjeti pet posto energije. U saveznoj pokrajini Baden-Württemberg i dosad se zimi grijalo samo na 20, a sada se planira sniženje temperature na 18 stupnjeva, dok su u pokrajini Porajnje-Falačka ipak velikodušniji - ovog ljeta se prostorije rashlađuju na 24, umjesto na 21, a zimi će se grijati na 20, umjesto dosadašnja 22 stupnja.

Potrošači u Sloveniji pozvani su iz opreza da pažljivo troše prirodni plin. Komentirajući tu mjeru, ministar za infrastrukturu Bojan Kumer rekao je da je to samo "faza ranog upozorenja ili podizanja svijesti, ali ideja je da se pripremimo za sezonu grijanja, da se oni koji mogu - od industrijskih do komercijalnih potrošača - na vrijeme pripreme za određene alternative", dodao je Kumer.

U Češkoj i Slovačkoj, koje su 100 posto potreba za plinom rješavale uvozom iz Rusije, a sada su ga se odrekle, kao moguće rješenje predlažu se toplinske pumpe koje rade na principu rashladnih uređaja, poput hladnjaka i zamrzivača. U ovom trenutku za njima vlada nikad veća potražnja u Češkoj jer je korištenje toplinske pumpe između 20 i 30 posto jeftinije od plina, a država preuzima i do 50 posto troškova, kod socijalno ugroženih kućanstava čak i do 95 posto, pri čemu maksimalna subvencija iznosi oko 4000 eura.

Redukcije na sudu

Za razliku od Njemačke i još nekih država, u Hrvatskoj državne, ali i većina lokalnih vlasti još uvijek ne razmišljaju o mjerama štednje energije ove jeseni i zime, što proizlazi iz razgovora s vodećim ljudima nekoliko većih hrvatskih gradova. Kao da se čeka kriza da bi se pokrenulo. U Gradu Rijeci, koji je osnivač niza ustanova u sportu, kulturi i obrazovanju te komunalnih društava, zasad nemaju nikakvih planova za pojačanu štednju energije zbog očekivanog znatnog poskupljenja energenata. A u Primorsko-goranskoj županiji rekli su nam da njihove ustanove i inače provode mjere štednje energenata te da će ih, ako se stvori potreba, pojačati i dodatno prilagoditi.

Energetski učinkoviti

Na istoku države, Grad Vukovar je prije tri mjeseca krenuo s reduciranom javnom rasvjetom tako da svijetli svako drugo ili treće rasvjetno tijelo. "Nismo to učinili zato što smo financijski nestabilni, nego, upravo suprotno", poručili su iz Grada Vukovara, dodavši kako su tijekom tri mjeseca primjene novog režima paljenja rasvjetnih tijela uštedjeli 330.000 kuna po novim cijenama struje.

Prije nekoliko dana svi zaposlenici koji rade u zgradi splitskog Županijskog suda u Gundulićevoj ulici dobili su obavijest iz ureda predsjednika suda po kojoj moraju štedjeti struju, odnosno moraju "racionalizirati korištenje električne energije".

U naputku stoji kako je uočeno da se u zajedničkim prostorima zgrade, poput sanitarnih čvorova i soba, nakon uporabe ne isključuje svjetlo te se stoga svi mole da nakon izlaska iz prostorije ugase svjetlo. Također, naglasak je stavljen i na korištenje klimatizacijskih uređaja koji su se znali "raspaliti" i na 18 stupnjeva. Od početka srpnja, dakle, svi klima-uređaji u splitskoj Palači pravde trebali bi držati temperaturu koja nije niža od 25 stupnjeva Celzijevih.

Koprivnica se pozicionirala na karti ovog dijela Hrvatske kao zeleni, održivi i uključiv grad, grad s ciljem održivog gospodarstva, napredne ekologije i održivog gospodarenja energentima, kaže gradonačelnik Mišel Jakšić. Od 2018. gradom redovito prometuje javni 100 posto električni prijevoz. Energetski su obnovljene dvije osnovne škole koje ostvaruju uštede energenata od 60 posto, a u tijeku je projekt dodatnih povećanja energetske učinkovitosti gradskih škola ugradnjom fotonaponskih elektrana.

U Poreču predviđaju do 2030. emisije CO2 na području grada smanjiti za 40 posto, a iz Grada Labina tvrde kako već dulje vrijeme provode različite projekte koji se tiču zelenih politika. Međutim, ni u jednoj od tih sredina zasad ne pripremaju planove za jesen, iako neslužbeno objašnjavaju kako će im, ako stvarno dođe do energetske krize, morati pomoći Vlada jer lokalne jedinice to ne mogu financijski izdržati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. rujan 2022 12:59