Stožer civilne zaštite Grada Dubrovnika predstavio je u utorak mjere i aktivnosti uoči turističke sezone te u provedbi europskog projekta E-CITIJENS, kojim je povećana sigurnost hrvatskoga i talijanskog jadranskog bazena od prirodnih katastrofa i onih koje je uzrokovao čovjek.
Kako su izvijestili iz Grada Dubrovnika, na sastanku je bilo riječi o pripremi, održavanju, spremnosti i djelovanju operativnih snaga i žurnih službi u ljetnim mjesecima.
Načelnik dubrovačkog Stožera civilne zaštite Stijepko Krilanović predstavio je mjere i aktivnosti vezane uz sigurnosti posjetitelja i gostiju, zaštitu od požara i pružanje potpore zdravstvenom sustavu radi organizacije punktova za provođenje cijepljenja protiv covida.
Bilo je riječi i o dosadašnjim aktivnostima u projektu E-CITIJENS preko kojega je Grad Dubrovnik nabavio vrijednu opremu za veću spremnost i djelovanje civilne zaštite u slučaju potresa - set seizmičkog uređaja s videokamerom za pretrage iz ruševina te šatore na napuhivanje.
Održane su i edukacije za građane i djecu o izvanrednim situacijama te pravodobnom i pravilnom postupanju za vrijeme potresa.
U sklopu projekta trenutačno se provodi testiranje i analiza platforme kojom bi građani koristeći se društvenim mrežama pridonijeli u ranoj detekciji i potencijalnoj prevenciji prirodnih i antropogenih ugroza. To bi u konačnici moglo biti od iznimne koristi svim hitnim i žurnim službama.
Projekt E-CITIJENS financiran je u sklopu prioritetne osi 2: Sigurnost i otpornost, programa INTERREG Italija - Hrvatska, a traje do 30. lipnja 2022., do kada će se u Dubrovniku održati njegova završna konferencija.
Osim Grada Dubrovnika, partneri u projektu su Splitsko-dalmatinska županija, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Jadransko-jonska Euroregija i Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, a u Italiji EEIG EURelations, Alma Mater Studiorum - Sveučilište u Bologni, regije Molise i Veneto te općina Pescara.
Ukupan proračun projekta je 2.846.100 eura, a proračun Grada Dubrovnika iznosi ukupno 133.150 eura i 85 posto je sufinanciran europskim novcem.