Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva za prostorno uređenje, graditeljstva i državne imovine i predsjednik zagrebačkog HNS-a, najširoj javnosti poznat kao zagovornik zakona koji je vlasnicima trebao vratiti njihove nacionalizirane stanove, a njegova obitelj se i sama borila za povrat, u razmaku od pet godina četiri puta je Povjerenstvu za odlučivanje o sukoba interesa, najprije u svojstvu zamjenika ministra potom državnog tajnika, podnosio nepotpuno i netočno izvješće o svojoj imovini. Kad ga je Povjerenstvo kaznilo s tri tisuće kuna, Uhlir se žalio Upravnom sudu da mu je ta odluka "posve nedokučiva, arbitrarna, nejasna i kontradiktorna", a na "jezičnoj razini ne zadovoljava ustavnom i konvencijskom standardu obrazložene sudske odluke".
Tražio je povrat novca i naknadu odvjetničkih troškova u iznosu od 6.250 kuna. Upravni sud je 29. srpnja donio presudu kojom je odbio Uhlirov zahtjev za poništavanjem odluke Povjerenstva i odbacio njegove tvrdnje da nije planski zatajio da je suvlasnik četvrtine stana od 75 kvadratnih metara i adekvatnog zajedničkog dijela tavana, nego je samo bio nesvjestan da je suvlasnik jer je suvlasništvo stekao darovnim ugovorom od oca i to još kao sedmogodišnjak. To bi, možda, još i prošlo da Uhlir, iako, navodno, nije imao pojma da je suvlasnik stana, nije svoj dio tavana u istoj zgradi i prodao i svjesno se potpisao na kupoprodajnom ugovoru.
S prstima u pekmezu
Povjerenstvo je, podsjetimo, Uhlira uhvatilo s prstima u pekmezu. Provjeravajući vjerodostojnost njegova izvješća o imovini preko informatičkog sustava Porezne uprave, "ukazalo se na činjenicu da je Uhlir 2007. kupoprodajom stekao nekretninu tipa stambenog objekta površine 26,16 kvadrata ukupne vrijednosti 60 tisuća kuna, te je 2007. darovanjem stekao nekretninu tipa stambeni objekt neutvrđene ukupne vrijednosti i površine, te da je do 2016. godine bio vlasnik stana/apartmana 142,70 kvadrata vrijednog oko 430 tisuća kuna i nekretnine tipa ostalo od 14,48 kvadra te da je bračna družica 2010. godine darovanjem stekla vlasništvo stana neutvrđene površine i vrijednosti. Povjerenstvo je utvrdilo nesklad između prijavljenog i stvarnog, prvenstveno stana od 75 kvadrata kojeg je Uhlir "zaboravio" upisati. Sve dok ga Povjerenstvo nije podsjetilo, do 26. lipnja 2018. godine Uhlir nije ispravno popunio imovinsku karticu.
Upravnom sudu se požalio da jednostavno nije znao da je suvlasnik; u stanu živi njegov otac, stan se ekonomski ne eksploatira, jednog dana će ga ionako naslijediti pa je posve normalno da "nikada nije istraživao zemljišno-knjižno stanje roditeljskog stana". Branio se kako je riječ o nekretnini koju je stekao posve legalno, koja "nema nikakve repove, pravne, etičke ili političke vrste, očito je imao interes prijaviti ju u imovinskoj kartici, a jedino razumno objašnjenje zašto to nije učinio jest da nije bio svjestan tog prijenosa jedne četvrtine idealnog dijela roditeljskog stana u vrijeme kada je imao sedam godina". Što se, pak, tiče opravdanja zašto je zaboravio spomenuti i tavanski prostor koji predstavlja zajednički dio zgrade - "sve što je rečeno za prijavu stana vrijedi i za tavan u toj zgradi".
Nelogično objašnjenje
Jedini je problem tog "razumnog i shvatljivog zaborava" državnog tajnika to što je u fazi dok nije bio svjestan, 2016. godine zajedno s ostalim suvlasnicima u zgradi kao suvlasnik stana broj osam u jednoj četvrtini dijela bio i prodavatelj dijela tavana. Stoga je Upravni sud prihvatio zaključak Povjerenstva da je "neživotno i nelogično objašnjenje da Uhlir nije znao za suvlasništvo stana u zgradi čijim je suvlasničkim udjelom u zajedničkim dijelovima, tavanom, 2016. raspolagao na način da ga je prodao" i sankciju potvrdio utemeljenom.
Premda se Uhlir Povjerenstvo očitovao u zakonskom roku, ono ga nije amnestiralo. Opravdanje nesklada priznali bi mu samo onda kad bi njegovo stvarno imovinsko stanje bilo onakvo kakvo je prikazao u izvješću, a da podaci Povjerenstva nisu realni. Dakle, imao bi pravo na oprost da je mogao dokazati da u tom spornom periodu doista nije bio vlasnik toga stana.
Na ovu odluku, državni tajnik može se žaliti Visokom upravnom sudu.
Uhlirova lista nekretnina nije mala; uz tri stana u centru Zagreba, jedan od 96, drugi od 39 i treći od 26 kvadrata, dvije garaže od po 15 kvadrata i druge nekretnine od 52,77 i 66,70 kvadrata, tu je još i zaboravljeni trosobni stan od 75 kvadrata, dvosobni na Britanskom trgu, kuća od 78 kvadrata na području Zaprešića...