Epidemiološka situacija u Hrvatskoj svakim danom sve je bolja, ukazuju svi promatrani parametri - od broja novozaraženih, preko broja hospitaliziranih, do udjela preminulih. Unatoč tome, popuštanje mjera još uvijek nije opcija.
Njemačka i Italija već su najavile da će mjere produljiti do Uskrsa, a nije nemoguće da se to dogodi i u Hrvatskoj. Kako Jutarnji list neslužbeno doznaje, Stožer smatra da nam je veliki zimski val, s prevelikim brojem hospitaliziranih i preminulih, pokazao da bi zdravstveni sustav teško pretrpio još jedno takvo opterećenje.
Posebnu zabrinutost stvara i novi, zarazniji soj, pa je to još jedan od razloga zašto ne planiraju tako skoro popuštati mjere.
- Da nas je u studenome pogodio taj zarazniji soj, sustav bi potpuno kolabirao, zato su brojke sada irelevantan podatak, u smislu da ako padnemo na neku određenu brojku, možemo ići ka otvaranju - govori naš izvor. Dodaje i da je, unatoč pritiscima ekonomski najpogođenijih, najizglednije da će se mjere zadržavati do toplijih dana i dok procijepljenost bude koliko-toliko zadovoljavajuća. Iako se još niti približno ne zna koji bi datum trebao značiti popuštanje, sigurno će se prve dopustiti aktivnosti na otvorenom.
Smatraju i kako će se prava epidemiološka slika znati za desetak dana, zbog čega je većina učenika prebačena na online nastavu, a postoji mogućnost da će se takva nastava zadržati s ostatkom mjera. No, konkretne odluke još uvijek nema.
Davor Božinović, šef Nacionalnog stožera civilne zaštite i potpredsjednik Vlade, zadovoljan je silaznim trendom, ali smatra kako još nismo u situaciji da možemo reći da je epidemija iza nas.
- Najbolji pokazatelji da mjere daju učinak su smanjeni priljevi teško bolesnih osoba u bolnice, ali i broj preminulih. Danas ih je nakon dugo vremena bilo manje od 30, ali i to je brojka koju želimo do kraja smanjiti. Činjenica je da u cjepivu imamo oružje koje budi veliki optimizam, ali treba vremena da se postigne kolektivni imunitet - govori Božinović i dodaje da se budno prati situacija s novim sojem, za koji je ustanovljeno da se širi i 70 posto brže od ovoga koji nam je već nanio mnogo štete.
- Što se tiče mjera, one su objavljene, a za sve daljnje korake javnost će biti na vrijeme obaviještena - zaključuje Božinović.
Predviđeni scenarij
Pozitivni trendovi vesele i članove Vladina Znanstvenog savjeta. Ozren Polašek, profesor s Medicinskog fakulteta u Splitu, smatra da je pad broja novozaraženih rezultat mjera, ali isto tako smatra da pad nije ovoliko velik kako se čini.
- Mjere daju rezultate i zato su tu. Točno se sve odvija kako je bilo i previđeno. Nakon dva tjedna počeo se vidjeti pad novozaraženih, nakon tri pad hospitaliziranih i nakon četiri tjedna pad broja umrlih - govori Polašek. No, unatoč tome smatra kako je blagdansko vrijeme bilo specifično i da je zbog toga došlo do promjene u samom sustavu testiranja.
- Manje se ljudi testiralo, to je činjenica. Osim toga, ne znamo koliko je pozitivnih na antigenskim testovima, tako da nemamo potpunu sliku. Osobno smatram da je ovo kratki predah i nova prilika za prilagodbu - smatra Polašek i dodaje da je on za otvaranje, ali ne naivno.
Danas, kaže Polašek, imamo puno više saznanja o virusu, i to moramo iskoristiti.- Mjere moraju biti na snazi dok ne prođe opasnost. Moramo čekati povoljnije vrijeme i procijepljenost. Tek tada ćemo moći vratiti život u normalu. Bilo bi pogrešno prokockati poboljšanu situaciju - kaže Polašek. Na tom tragu govori i dr. sc. Andreja Ambriović Ristov s Instituta "Ruđer Bošković".
- Manje je umrlih i hospitaliziranih, ali prave brojke nitko ne zna - govori Ambriović Ristov. Činjenica je, dodaje, da ne znamo koliko je napravljeno brzih antigenskih testova i koliko je pozitivnih osoba na njima. Ne znamo, nadalje govori, niti koliko se ukupno privatno radi što PCR, što brzih antigenskih testova.
- Puno parametara nije poznato i samim time nema jednoznačnog odgovora oko same faze epidemije. Činjenica je i da se manje testiralo, ali isto tako i da je bitno manje pozitivnih u odnosu na testirane. No i tu imamo nepoznanicu. Tijekom blagdana radilo se dosta PCR testova koji su Hrvatima iz inozemstva omogućavali prelazak granice, tako da se postavlja pitanje koliko je i to utjecalo na pad udjela novih slučajeva među testiranima - govori Ambriović Ristov.
Korak ispred
Prema njezinu mišljenju, za tjedan dana ćemo znati na čemu smo, kada će se vidjeti koji su rezultati blagdanskih druženja te koje su epidemiološke posljedice potresa.
- Mjere se svakako trebaju zadržati još neko vrijeme. Situacija od prije mjesec dana, kada smo imali dnevno i po 4500 novozaraženih i gotovo stotinu mrtvih, više se ne smije ponoviti - zaključuje Ambriović Ristov.
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da prvi put nakon 22. studenoga imamo pad broja hospitaliziranih ispod 2000. Broj preminulih je ispod 30, što je velika brojka, ali manja nego ranijih dana.
- Stoga smatramo da uz odgovorno ponašanje građana mjere djeluju. No, nemojte pomisliti da je kraj epidemije, dapače, moramo biti i dalje oprezni i biti korak ispred, ali možemo zaključiti da balansirane mjere polučuju rezultate. Unatoč smanjenom broju hospitaliziranih, nema zatvaranja Arene Zagreb.
Činjenica je, kaže Beroš, da broj pada, primjerice danas je bilo tamo 12 bolesnika.
- No, mi volimo biti pripremljeni i biti nekoliko koraka ispred. Upogonili smo je mjesec dana prije nego što smo trebali. Kada dođe vrijeme za razmišljanje o tome, donijet ćemo odluku. U ovom trenutku nastojimo dalje držati pod kontrolom sve elemente koji utječu na zarazu. Ostanimo dalje odgovorni i oprezni - zaključuje Beroš.