INTERVJU

Drago Prgomet: ‘Tumor štitnjače sve je češći, ali srećom, uspjeh izlječenja je 90 posto‘

‘Tijekom pandemije na KBC Rebro otvorili Centar za tumore glave i vrata koji je i kadrovski te opremom i iskustvom osoblja konkurentan sličnim centrima u svijetu‘

Drago Prgomet

 Boris Kovacev/Cropix

Bolesti štitnjače pogađaju milijune ljudi diljem svijeta, ali češće žene. Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu, tako da možemo govoriti da su bolesti ove žlijezde jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Bolesti štitnjače pogađaju i mlađe osobe, te utječu na svakodnevni život i općenito kvalitetu života. Kakve su prognoze liječenja, te koliko su važni preventivni pregledi pitali smo prof.dr.Dragu Prgometa, predstojnika Klinike za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb.

Koliko se godišnje dijagnosticira tumora štitnjače?

- U svijetu je zadnjih dvadesetak godina primjetan porast karcinoma štitnjače pa tako i u Hrvatskoj. U Europi godišnje oboli preko pedeset tisuća osoba, a umre ih preko šest tisuća. U Hrvatskoj godišnje dijagnosticiramo oko 700 novih a umre 50-tak bolesnika s karcinomom štitnjače. Ovaj je karcinom 5 puta češći u žena nego kod muškaraca i peti je malignitet kod žena. Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi, nisu pošteđena niti djeca a najčešće se javlja u dobi između 30. i 50 godina života. Treba naglasiti kako je povećani broj karcinoma štitnjače dobrim dijelom rezultat i sve bolje dijagnostike u kojoj su ultrazvuk i citološka punkcija štitnjače postali zlatni standard, potom povećane svijesti o zdravlju te sve dulje životne dobi.

Kakva je uspješnost liječenja?

- Uspješnost liječenja je iznimno visoka, preko 90%. No, treba imati na umu kako postoji nekoliko vrsta karcinoma štitnjače. Srećom, daleko najčešći, u preko 80% slučajeva, radi se o papilarnom karcinomu čiji je postotak izlječenja i viši no što sam naveo, no postoji i teži oblici tzv. anaplastični karcinom gdje gotovo da ne postoji mogućnost izlječenja. Srećom, oni su iznimno rijetki.

Koliko su česte metastaze i razlikuju li se od onih nastalim uz druge tumore?

- Kao i svaki maligni tumor i karcinomi štitnjače metastaziraju, u pravilu prvo u limfne čvorove vrata i to po nekim podacima skoro svaki drugi karcinom. Dobra je strana ovakve kliničke slike da bolesnici s metastazama na vratu nemaju lošiju prognozu od bolesnika koji imaju metastaze. No, ne treba smetnuti s uma da ovi karcinomi mogu dati i udaljene metastaze u pluća, kosti, mozak i jetru što značajno pogoršava uspjeh liječenja.

Koji su načini liječenja?

- Primarno je liječenja karcinom kirurško, nakon čega slijedi ablacija ostatnog tkiva jodom-131 i TSH supresija. Najčešće se odstranjuje cijela štitnjača, iako u strogo selektiranim slučajevima možemo odstraniti i samo jedan režanj. Ukoliko postoje udaljene metastaze može se primijeniti konvencionalna kemoterapija ili kinazni inhibitori.

Koliko je važan multidisciplinarni tim?

- Nema uspješnog liječenja tumora bez multidisciplinarnog pristupa, bez obzira o kojem karcinomu se radi. Tako i kod karcinoma štitnjače u čijem multidisciplinarnom timu sudjeluju otorinolaringolozi, kirurzi glave i vrata, specijalisti nuklearne medicine, endokrinologije, onkologije, radiologije, citologije i patologije, logopedi, nutricionisti i dr. Svatko od nas ima važno mjesto i ulogu u postupku dijagnostike, liječenja i osiguranja visoke kvalitete života naših bolesnika.

Koliko je koronakriza utjecala na dolazak pacijenata i rano otkrivanje bolesti?

- Kroz sve ovo vrijeme epidemije, bez obzira na otežane uvjete, mi i dalje radimo svoj posao, provodimo istraživanja, projekte, dijagnosticiramo i operiramo. Naši bolesnici s tumorima ne mogu niti smiju čekati zdravstvenu skrb. Ponavljam, radimo i skrbimo o svojim bolesnicima, slobodno mogu reći operiramo kao da se ništa neuobičajeno ne događa. Zato apeliram na bolesnike da nam se jave i ne odgađaju odlazak liječniku. Riječ rak nije presuda, rak je izlječiva bolest, ali liječenje mora krenuti na vrijeme.

Spominjali ste novi Centar za tumore glave i vrata, molim Vas nešto više o tome. Što to znači za Hrvatsku?

- Mi smo tijekom ove epidemije na KBC Rebro otvorili Centar za tumore glave i vrata koji je i kadrovski te opremom i iskustvom osoblja konkurentan sličnim centrima u svijetu. Cilj je na jednom mjestu provesti dijagnostiku i suvremene postupke liječenja koji danas idu u smjeru liječenja vođenog molekularnim značajkama tumora, na temelju genskog profiliranja. Na Rebru postoji Hrvatski centar za personaliziranu onkologiju na kojem se skupljaju podaci i tumorski materijali koji se obrađuju radi genskog mapiranja. Na temelju tih podataka i podataka iz hrvatske onkološke baze cilj nam je personalizirano liječenje postaviti kao standard u onkologiji.

Zanemaruju li građani štitnjaču i preventivne preglede?

- Po podatcima Ministarstva zdravstva, bojim se da građani zanemaruju preventivne preglede, posebice one čiji je cilj rano otkrivanje tumora poput tumora dojke, debelog crijeva i dr. Svakako je i ova epidemija tome doprinijela, no ponavljam poziv građanima da brinu o svom zdravlju, odazivaju se na akcije preventivnih pregleda, jer rano liječenje raka je najsigurniji put prema uspjehu-izlječenju i nastavku normalnog života.

Na koje bi se simptome svakako valjalo javiti liječniku na pregled?

- Pojava čvora na vratu jedan je od češćih znakova bolesti koje bolesnici sami primijete i razlog su za javiti se liječniku. Promuklost, bolnost u grlu, otežano gutanje su također neki od češćih simptoma tumora glave i vrata i njihova pojava svakako treba biti razlog odlaska liječniku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. siječanj 2022 23:17