Međimurci i krumpir često su dio iste rečenice. Ipak, kad je maturant Luka odlučio ostati na zemlji, roditelji su navijali da upiše i fakultet za "ne daj Bože", krene li nešto po zlu u ionako prevrtljivoj domaćoj poljoprivredi. Luka je upisao Agronomski fakultet u Zagrebu, diplomirao, vratio se doma, zaposlio na nekoliko godina pa se, nezadovoljan plaćom u struci, vratio na zemlju. Kao diplomac na temu "Agrobiznis i ruralni razvitak" vjerovao je u sebe, a za start je imao dovoljno, ono što su dotad priskrbili roditelji.
On i njegova mlada obitelj, supruga Petra i dvije male djevojčice, odlučili su i živjeti u roditeljskoj kući u Hodošanu, dosta je velika za sve njih.
Luka nije baš pričljiv, smatra da brojke govore u njegovo ime.
Novi ciklus investicija
- Na 14 hektara površine uzgajam prvenstveno krumpir, zatim luk, pšenicu, kukuruz, uljanu repicu i soju. Diplomirao sam 2015., radio u razvojnoj agenciji, nije mi se svidjela visina plaće pa sam 2017. preuzeo obiteljski OPG. Od tada mi je poljoprivreda primarno zanimanje s punim radnim vremenom i jedini prihod mene i obitelji - govori.
Krumpir, čija se cijela količina s četiri hektara proda na veliko, a prodalo bi se i više kad bi ga bilo, znatno bi se bolje održavao u suvremenom skladištu, pa dok njegova generacija mašta o novom automobilu ili zasebnoj kući, Luka je svu energiju usredotočio na iznalaženju načina za gradnju skladišta vrijednog više od pola milijuna eura. I zahvaljujući mjeri iz programa ruralnog razvoja 4.1.1., izgradio ga je i prije mjesec dana, kad je dobio uporabnu dozvolu, službeno i otvorio.
- Da bih nastavio obiteljsku tradiciju i opravdao dosad stečeni ugled, morao sam se suočiti s novim izazovima. Istovremeno su oni značajno ulaganje u sigurniju budućnost poljoprivredne proizvodnje na ovim našim prostorima. Otkad je Komisija EU u lipnju 2019. ukinula odobrenje za korištenje aktivne tvari klorprofama, koja se kod nas u Hrvatskoj koristila kao zaštita za klijanje krumpira u skladištu, nisam imao drugog izbora nego pronaći novo rješenje. Klorprofam je, utvrđeno je, štetan za zdravlje ljudi. Jednostavno smo bili prisiljeni ući u novi ciklus investicija u kratkom roku ako smo dalje željeli uspješno prodavati naš proizvod - kaže Luka.
Za njega je to bila golema investicija, jer sve što je zaradio redovno je ulagao u napredak proizvodnje koja je pridonosila sve boljoj kvaliteti, ali i produktivnosti.
- Kako god okrenem, alternative nije bilo. Morao sam sagraditi suvremene skladišne prostore s dobro kapacitiranim sustavima za hlađenje, provjetravanje i kontrolu ostalih parametara pri dužem skladištenju krumpira. Skladište ima dvije zasebne komore ukupnog kapaciteta 540 tona, a krumpir se skladišti u boks-palete uz upotrebu sofisticiranog sustava za provjetravanje i hlađenje.
Skladište koristi takozvani pressure wall sistem s air bag dodatkom. U jednoj od komora uvodi se i plinsko grijanje za slučaj preniskih vanjskih temperatura zraka - govori hladne glave. Posvećen je poslu i sve što je danas potrebno za bavljenje poljoprivredom daleko premašuje ono što je gledao u mladosti dok je s roditeljima odlazio na polje. S povećanjem proizvodnje će mu, uz roditelje kojima bi bilo dosadno da ne pomognu, biti potreban i koji uposlenik.
Moderno i sofisticirano skladište koštalo je točno 546.000 eura, iznos od kojeg mu se diže kosa na glavi. Ako ga je i strah tako velike investicije, ničim to ne pokazuje. Jednako je miran kao i kad smo sjeli za stol urbane obiteljske kuće, građene u tipu bungalova.
Premali poticaji
Mladi poljoprivrednik računa da će velikom investicijom za 15 do 20 posto povećati prinos, a ističe da sama građevina i posao koji se u njoj obavlja ne zagađuju okoliš i zadovoljava sanitarne standarde.
- Skladištenje krumpira osigurava se samo vanjskim i unutarnjim provjetravanjem, nema nikakvih štetnih plinova pa ni utjecaja na klimatske faktore - kaže.
Cilj mu je barem za dvostruko povećati sadašnje količine i tada bi bio zadovoljan poljoprivrednik. Kako bi to ostvario, trebao bi dobiti više državne zemlje u najam, još 15-ak hektara. Čeka i hoće li proći na natječaju za postavljanje solarnih panela na novoizgrađeno skladište za koje će, vjeruje, povrat investicije biti u godinu dana.
Bilo bi lakše da država ima više sluha za selo.
- Država ne potiče mlade poljoprivrednike da ostanu na zemlji. Postoje mjere za mlade poljoprivrednike, 50.000 eura nepovratnih. Ali onaj tko ima malu proizvodnju i želi ju proširiti, taj mu novac nije dovoljan. Selo se ne razvija, ne ulaže se u selo, sav novac odlazi u grad. Svi znamo što je sa Slavonijom. U Međimurju je malo bolje, ali ne zahvaljujući državi, nego je puno ljudi radilo u Njemačkoj i kraj se razvio.
