Prije tri, četiri desetljeća pitanje „Tko dobro odgojen i pristojan nosi samo sako u studenom?” ne bi zvučala čudno. Dvije zagrebačke gospođe koje utonule u debele kapute na terasi u centru grada ispijaju subotnje kavice nakon Dolca i poprilično oštro komentiraju prolaznike, ne bi bile rijetkost. Kao ni njihovo zgražanje nad odjevnim izborom mlade žene u ljetnoj haljini, čizmama i kratkoj kožnoj jaknici. Ne samo da će se prehladiti, nego ju je mama morala bolje naučiti što se pristoji nositi u koje doba godine.
Pa, s još malo više zlobe - „Ova sigurno nije ujutro ustala kad je bilo nula stupnjeva, ne bi obukla tu tanku haljinicu”. Grozan im je outfit mladića u cargo hlačama i majici kratkih rukava, koji hoda s hoodicom u ruci. Jednostavno, dečko nije normalan, jer - duboko smo zagazili u jesen. U doba njihove mladosti godišnja doba su bila godišnja doba, bez suludih prijelaza, i dobro se znalo kada se i kako što nosi.
Nakon što jutarnje temperature kliznu u blizinu nule, smije se nositi samo kaput. Nije bilo bitno što u listopadu i studenom ima dana kada se može sjediti na terasama, kada temperatura poraste i do ugodnih 20 stupnjeva Celzijusa. Sjećaju se one doduše, kad je jednom krajem 1980-ih, par dana oko Božića bilo 22 Celzijusa po danu, ali to je iznimka. Žestoke komentatorice zaključuju da svijet ide k vragu u više smjerova, klimu smo uništili, a bonton zaboravili.
Gospođe se, očigledno, ne mogu pomiriti s time da je vrijeme je prekrižilo niz pravila koja su se nekad nametala kao dio odjevnog bontona te da „oblačenje u skladu godišnjim dobima” više ništa ne znači. Danas se svatko oblači kako mu paše. Amerikanci se smiju na zapovijed da se bijela odjeća ne nosi nakon Dana rada, dakle prvog ponedjeljka u rujnu, jer nakon tog datuma u bijelom šetaju samo skorojevići bez ukusa. Pravila su tu uglavnom da se prekrše. Barem u modi.
- Mislim da sam zadnja osoba koja bi trebala reći nešto na ovu temu jer i usred zime nosim ljetne haljine na tople, vunene čarape, a obožavam i sandale zimi upariti s bundom. Preko balonera nosim traper jaknu, a veste najviše volim kombinirati uz slip haljine. U ormaru jednostavno nemam zimsku i ljetnu odjeću, a s obzirom na to da realno više niti nemamo izraženih godišnjih doba, to mi se razmišljanje čini ispravno. Sasvim je normalno zimi se slojevito odjenuti, pogotovo ako vrijeme provodimo u pregrijanim prostorima, pa je neka lagana haljina ili košulja sasvim logičan izbor ispod zimskog kaputa. No, važno je odijevati se primjereno prilikama, a u to se ubrajaju i one vremenske, ali i one životne – kaže dizajnerica Aleksandra Dojčinović komentirajući temu odjevne etikete i promjenjivog vremena tijekom dana.
Što se nje tiče, nema velike filozofije u izboru odjeće kada nam se čini da proživljavamo barem tri godišnja doba u jednom danu.
- Na posao krećem oko sedam sati, ponekad i ranije, i tada je uistinu hladno, dok popodneva znaju biti topla i ugodna u ovom prijelaznom razdoblju. Tajna je u, kako sam rekla, slojevitom oblačenju. Preko svilene haljine debela vesta ili bunda, kaputić na tajice i čizme, kožna jakna uz T-shirt pa preko svega baloner, poslovno odijelo sa sakoom uz kaput i salonke... Slojevi su zimi vrlo zahvalni jer uvijek, neovisno koji sloj odjeće skinete, možete izgledati chic i elegantno, bez da vam je pritom vruće ili hladno.
Vezu vremena i odijevanja komentira i Aleksandar Šekuljica iz modnog dvojca Elfs. On i njegov kolega Ivan Tandarić u svojem radu oduvijek promišljaju teme poput utjecaju industrije mode na okoliš, njezinu ulogu velikog zagađivača, o problemima brze mode... Oni kroz svoje dvije kolekcije godišnje rade komade koji se mogu nositi u svim sezonama i godinama.
- Sve se okrenulo, više nema nikakve „etikete”, bontona što će se nositi u koje doba godine, a to je i logično iz više razloga i nisu svi pozitivni. Trendovi se pojavljuju i gube gotovo na tjednoj bazi, sve je dostupno na par klikova mišem i sve se rjeđe rade stvari koje traju i koje se mogu nositi u raznim prilikama – kaže Šekuljica.
On ono što bismo trebali nositi u prijelaznim razdobljima opisuje vrlo slikovito, kao „kupus outfit”.
- Baš poput glavice kupusa s hrpom listova, slojeva - kaže - I naravno odjeću od prirodnih materijala poput vune, koja fino grije. Postoje dakako i mnogi novi materijali, tekstil ali uvijek sam za prirodnu varijantu poput vune koja pruža finu izolaciju. Vuna je jedan od najboljih prijatelja zimi, vlakna zadržavaju toplinu, no ipak omogućavaju koži da diše, pa se nećete znojiti. Možda ćete izdvojiti više novca za kvalitetniji proizvod, no on će i dulje trajati i bolje vas štititi.
O „kupusu” tj. slojevitom odijevanju govore svi stručnjaci – a preporuka vrijedi za žene, djecu, muškarce podjednako. Možda je, kada temperature padnu najprivlačnija odjevna kombinacija udobna i topla pidžama, dekica i knjiga (ili TV), no nažalost pidžama i mucaste papuče nisu outfit za posao ili dan prepun obaveza.
Velika tajna dobre pripreme za promjenjiv dan je temeljni sloj odjeće. Prošla su vremena velikih, debelih gaća i donjeg rublja kao iz kaubojskih filmova. Donje rublje danas ima u sebi svilena vlakna, merino vunu i pametne materijale, diše, glatko je i savršeno se skriva ispod hlača i sukanja. A k tome održava toplinu što može biti jako važno na poslu, ako ga provodite za radnim stolom pred računalom kada nije uvijek lako zadržati toplinu. Inače, znanstvenici s Tehnološkog fakulteta sveučilišta u Helsinkiju u Finskoj već su davno utvrdili da je, što se produktivnosti tiče, najbolja radna temperatura oko 21,5 stupnjeva Celzijusa. Puno hladnije ili toplije, pate performanse. Onima zimogroznima, kojima nikad nije dovoljno toplo preporučuje se da u ladicu ili ormar na poslu spreme neke stvari koje će vam pomoći poput rukavica bez prstiju, dekice neutralnih boja ili veći šal.
Stilisti kažu kako su prijelazna razdoblja i meteorološki šareni dani u stvari prilika za eksperimentiranje s odjećom – s toplim komadima poput vesta, jeansa i kaputa uz one laganije, tanje košulje, haljine, pa i neke od omiljenih ljetnih odjevnih predmeta i asesoara.
Poznati modni stručnjak, stilist i parfumer Borut Mihalić smatra da su brojna pravila odijevanja u svakodnevnom životu otišla u prošlost, pa je tako i s ovim „odijevanjem prema godišnjem dobu”. Uostalom, i dizajneri se, vidi se na revijama, sve rjeđe pridržavaju sezonalnosti, kolekcije i luksuznih brendova i high street kuća su vrlo eklektične.
- Mislim da se ljudi danas pridržavaju etikete samo kada to moraju, na nekim događanjima gdje se izričito traži određena odjeća ili u tvrtkama gdje postoji dress code - kaže Mihalić – Smatram i da više nitko ne mari za pravila tipa „zimi se nose kaputi”.
Putujući svijetom zbog posla odavno je shvatio koliko su velike razlike kada je u pitanju prilagodba odjeće vremenskim prilikama.
- Uvijek imam osjećaj da smo mi jako skloni kukati, hladno, vruće, promjenjivo... Nismo u tome specifični, čini mi se da to ima veze s ovim dijelom svijeta oko Mediterana. Sjećam se kada sam prije nekoliko godina bio u Ateni, u jesen. S prijateljicom sam se našao na večeri u restoranu i imao sam neku tanku jaknu. Bilo je sasvim ugodno vrijeme a ona se pojavila u jakni s perjem na. Začudio sam se, a ona je rekla „Borutaki, pa zima je!”. Pa Engleskinje koje usred zime u Londonu idu u večernji izlazak u mini haljinama i bundama, golih nogu i u sandalama. Uvijek se sjetim i Islanda i činjenice da na 13 stupnjeva Celzijusa svi skidaju jakne i oblače kratke hlače. Oni su majstori slojevitog oblačenja i od njih možemo naučiti puno. Počevši od termo donjeg rublja – kaže kroz smijeh.
Iako su globalno zagrijavanje i klimatska kriza nepobitne činjenice, omiljeni hrvatski meteorolog Zoran Vakula ne slaže se s onima koji tvrde kako posljednjih godina u prijelaznim razdobljima, posebice jesenskom i proljetnom, imamo neke velike varijacije u temperaturama kroz dan i kako „nekad nije bilo tako”.
- Samo treba malo stati i razmisliti i sjetiti se da je tako oduvijek. Naravno da imamo dane u hladnim mjesecima kada temperatura ide od nule do 20 stupnjeva Celzijusa. Ni to nije ništa novo. Općenito gledajući i kada govorimo o klimatskim promjenama najmanje su se stvari promijenile u tim prijelaznim razdobljima kada smo najskloniji kukati i imamo najviše problema s izborom odjeće u kojoj ćemo se tijekom cijeloga dana osjećati ugodno. Najveće su promjene što se klime tiče dogodile u ljetnim i zimskim danima – kaže Vakula.
Za neodlučne i nesigurne ili komotne, pak, rješenje dileme što odjenuti kada vas meteo-aplikacija na telefonu odmah nakon buđenja obavijesti da će vremenske prilike toga dana biti promjenjive krije se baš u telefonu. Postoji, naime, nekoliko aplikacija koje pomažu odlučiti što i kada odjenuti, no aplikacija Snafu stvar podiže na višu razinu. Ona, naime, kombinira vremensku prognozu s korisnikovom garderobom. Osmislili su je Amerikanci Warren Connley, te Schapiro i Michael Kalu. Stalno se nadograđuje i sada je već dostupna verzija 5.9, a ocjene u raznim app-storeovima vrte se oko solidne četvorke. Autori su, kako sami objašnjavaju, pretvorili sirove meteorološke i zemljopisne podatke u sjajne vizuale i uparili ih s odjećom raznih brendova kakvu većina ljudi ima u svojim ormarima. Tako korisnik dobiva kombinacije, od casual do formalnih, za bilo koju vremensku prognozu.