U Zagrebu se održava konferencija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), Grada Zagreba i tvrtke Pismorad.
Na skupu će govoriti Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet, državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zračni promet MMPI Tomislav Mihotić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, kao i brojni drugi eksperti s područja sigurnosti cestovnog, željezničkog i zračnog prometa.
S obzirom na nadolazeću sezonu motociklista, jedan od fokusa rasprave bit će i na tome, s obzirom da se u tom prometnom sektoru svake godine bilježi velik broj nesreća s poginulima i ozlijeđenima.
Istaknuto je da je lani poginulo 275 osoba na hrvatskim prometnicama. Najugroženiji su motociklisti koji u prometu stradavaju sedam i pol puta češće. Važnost infrastrukture, poput željezničkih prijelaza također je jedna od tema.
U uvodnom izlaganju savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj istaknula je kako je sigurnost svih sudionika u prometu jedna od najvažnijih kategorija svakog prometnog sustava, kao i da je EU zadala ambiciozan plan od nula broja poginulih na cestama do 2050. Prostora za poboljšanje ima, a na to posebno upozoravaju brojke jer su prometne nesreće u porastu, a naročito zabrinjava porast broja nesreća u kojima stradavaju djeca.
- Postoji puno pitanja na koje je potrebno odgovoriti. Današnja konferencija ima za cilj predstaviti aktivnosti koje će se provoditi u budućnosti. U odnosu na 2021. raste broj nesreća. Imamo velik porast, preko 15 posto, stradale djece u odnosu na 2021. Ni autobusna stajališta nam nisu u dobrom stanju. Moramo zagovarati promjene. Komfor, neodgovorno ponašanje i nedostatak infrastrukture važni su problemi, a tu je i zagušenje prometa u gradovima. Pretrčavaju se ceste na mjestima gdje nema signalizacije, signalizacija se ne poštuje, a pričanje na mobitel važan je čimbenik. Imamo 12.000 autobusnih stajališta, pitanje je koliko ih je izvedeno prema pravilima, imaju li nadstrešnice, ugibalište, pješački prijelaz, signalizaciju, osvjetljenje... - rekla je uvodno Čagalj.
U RH je registrirano 2.5 milijuna vozila. Najviše ih je u Zagrebu. O tome govori zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.
- Ovoj Upravi je prometna sigurnost visoko na listi prioriteta i na toj temi radimo naviše razina te u suradnji s policijom. Nastojimo utjecati kroz niz mjera na sigurnost. Širimo pješačke zone, smirujemo promet u centru, širimo i pojačavamo javni prijevoz, novi autobusi i tramvaji, širenje tramvajske mreže... Cilj nam je smanjenje cestovnog prometa kako bi bio sigurniji - kazao je zahvalivši HGK i Pismoradu na obnovi dviju horizontalnih i vertikalnih signalizacija ispred dvaju osnovnih škola u Zagrebu.
Državni tajnik Tomislav Mihotić u uvodnom je izlaganju istaknuo kako je cilj konferencije povećanje svijesti o uzrocima i posljedicama nesreća koje se "ne događaju drugima, nego svima nama, utječu na obitelj i prijatelje".
- Svakodnevno svjedočimo katastrofalnim posljedicama prometnih nesreća. Očigledno je da je dominantan čimbenik čovjek i njegovo ponašanje u vožnji. Trebamo raditi na svijesti rađana da brza i obijesna vožnja, pod utjecajem alkohola, korištenje mobitela i slične radnje ugrožavaju živote. Upravitelji cestovne infrastrukture kontinuirano rade na unaprjeđenju, kroz kvalitetnije ceste smanjujemo posljedice. Autoceste i brze ceste imaju sve kvalitetnije karakteristike. Veliki se projekti realiziraju, završen je Pelješki most, uskoro i pristupne ceste pa će prolaz kroz Pelješac prema Dubrovniku do sezone biti značajno kvalitetniji i sigurniji. Završavamo 5c koridor, 87 kilometara kroz Hrvatsku, zadnjih pet kilometara od Belog Manastira do Mađarske bit će završen. Nadamo se brzo i završetku koridora kroz BiH do Luke Ploče, a tu je i druga cijev tunela Učka što se realizira. Do ovog ljeta bit će probijena, a do iduće turističke sezone i u funkciji. D400, ulaz u riječku luku, most kod Gradiške, brza ceste Omiš-Trogir se završava, sve su to projekti koji su u funkciji sigurnosti i boljeg protoka prometa. Nove tehnologije imaju sve veći utjecaj. RH kroz EU projekte digitalizira i obnavlja sustav upravljanja autocestama i brzim cestama. Uspostavljeni su središnji centri za upravljanje autocestama i državnim cestama. Svi se podaci prikupljaju u novoizgrađenom objektu u Karlovcu. Od lipnja ove godine sve informacije o prometu bit će besplatno dostupne svim korisnicima - rekao je Mihotić.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina također je iznio stajalište policije o važnosti ove konferencije.
- To je jedna od najvažnijih tema. Kroz ovakve konferencije i seminare nastojimo iznaći odgovor na pitanje kako povećati razinu sigurnosti u prometu. S određenom dozom zadovoljstva možemo reći da je lani nastavljen pozitivan trend, smanjen je broj najtežih stradavanja. Nakon covid godine povećan je promet broja putnika i roba, ali je smanjen broj stradalih. Možemo zaključiti kako preventivne i represivne aktivnosti policije donose rezultate. Tome doprinose i intervencije u regulativu, mijenjali smo pet puta u šest godina. Cilj je bio prilagođavanje tehnologijama i dostignućima, poput definiranja novih vozila poput električnih romobila i bicikala, propisana su pravila. U prevenciji su nam pomogle povećane novčane kazne za najteže prekršaje. Dosljedno primjenjujemo oduzimanje vozila prometnim recidivistima, dosad smo privremeno oduzeli 680 vozila, a 72 su trajno oduzeta nakon sudskih postupaka. Cilj je do 2030. prepoloviti broj poginulih u prometu, u skladu sa svjetskim smjernicama. Odgovornost je i na upraviteljima i graditeljima cestovne infrastrukture. Policija sustavno unaprjeđuje svoj rad. Uspostavom centralnog ispisnog mjesta u Zadru, od lipnja 2021. postignuto je ubrzanje procedure i izvjesnost kazne za prekršaje, što je utjecalo na vozače. Nesreće se ne događaju stihijski, slučajno, nego zbog niza faktora, a na nama je zadaća pronalaženja i otklanjanja uzroka - rekao je Milina dodavši da je najjednostavnije naprosto poštivati prometne propise.
Počinju prezentacije, prva je statistika Josipa Mataije iz MUP-a.
- Lani je smanjen broj poginulih za osam posto. Nismo zadovoljni ali stanje ohrabruje u odnosu na 2021. Došlo je do nekih povećanja, ali manje je smrtno stradalih. Imamo 32.566 prometnih nesreća, teško je ozlijeđeno 2.913, a lakše 10.424 osobe. Imamo znatno povećanje prometa, 2022. u odnosu na 2021. na autocestama za 14,2 posto, na državnim cestama za više od sedam posto, povećan je broj prijeđenih kilometara po automobilu za prosječno 700 kilometara, a u vrijeme turističke sezone lani je u odnosu na 2021. ulaz i izlaz stranih vozila bio 37 milijuna, odnosno više od 33 posto nego 2021. Ako izuzmemo specifičnu covid godinu 2020., kada je bilo manje vožnje, lani je bila najbolja godina otkako pratimo sigurnost cestovnog prometa. U naseljenim mjestima nesreća sa smrtno stradalima bilo je 135, a van njih 108. U naseljima je poginulo 55 osoba, van naselja 45 posto. Više od 81 posto svih nesreća događa se u naseljima, gdje stradava 74 posto. Više od polovice teških nesreća s poginulima je na nerazvrstanim cestama, zatim državnim cestama, pa autocestama, a najmanje na županijskim cestama i lokalnim cestama. Slični su podaci i s brojem poginulih. Najveći broj poginulih je u 93 nesreće na ravnom cestovnom potezu, 110 žrtava, a 96 nesreća je u zavoju. Najviše nesreća s poginulim osobama (95 posto) je na dobrom kolniku. Osamdeset i jedna nesreća s poginulima je bila za vedrig vremena, a samo 10 posto tih nesreća je bilo tijekom kišnog vremena. Više od polovice najtežih nesreća dogodilo se pri dnevnom svjetlu. Od nesreća s poginulima 90,3 uzrokovali su vozači - muškarci. Muškarci su u 24 prometne nesreće upravljali bez položenog ispita, to su uradile samo dvije žene. Više od polovice nesreća uzrokovali su vozači u vozilima starijim od 15 godina. Od 152 smrtno stradalih, njih gotovo 64 posto nije koristilo sigurnosni pojas, što nas naročito zabrinjava. Da su bili vezani, najmanje trideset osoba danas bi još bilo živo. U slijetanju vozila i prevrtanju, putnici sa stražnjih sjedala ispadaju van jer nisu vezani, ubija ih automobil koji pada na njih. Najviše je poginulih u danima vikenda, a najrizičniji sat u danu je od 18-19 sati u kojem su smrtno stradale 22 osobe. Vozači čine najviše poginulih, nakon toga su putnici. Povećava se broj poginulih vozača mopeda, osobnih automobila i autobusa.
Najviše osoba smrtno stradava pri slijetanju s ceste, zatim u sudaru s vozilom iz suprotnog smjera te pri naletu na pješake. Brzina je uzrok 43,6 posto nesreća, zatim nepropisno kretanje te nepropisno pretjecanje. Vozači pod utjecajem alkohola skrivili su nesreće sa 64 pogonule osobe, 613 je teško ozlijeđenih i 1.634 lakše ozlijeđenih. Mladi vozači, unatoč uvriježenom mišljenju, rade sve manje problema, oni su skrivili 12 posto svih nesreća u kojima su poginule osobe. Lani i preklani poginulo je desetero djece. Teško ozlijeđene djece lani je bilo deset posto više. Ukupno je više u nesrećama stradalo djece za petnaest posto u odnosu na lani. Djeca uglavnom stradavaju kao putnici u vozilima svojih članova obitelji. Dolazimo u blesavu situaciju da moramo kažnjavati roditelje, bake i djedove, jer ne brinu o sigurnosti svoje djece. To mi nije logično, o tome oni moraju razmisliti. Kažu, djeca nam vrište ako ih stavimo u sjedalicu, meni to nije normalno. To znači da ih nisu naučili pravilima. Treba samo raditi ono što zakon propisao - rekao je Mataija.
Rekao je i da je ipak dobro što se broj prometnih prekršaja iz godine u godinu smanjuje, a kao četiri ubojice u prometu označio je brzinu, alkohol, pojas i mobitel. Dodao je da je teško točno dovesti u vezu uporabu mobitela s prometnim nesrećama, ali da to postaje sve lakše uporabom pametnih tehnologija u novim automobilima te bi nas nove brojke mogle iznenaditi.
Ivan Čabraja iz tvrtke Pismorad predstavio je tehnologiju obnove hrapavosti kolnika u svrhu povećanja sigurnosti prometa na cestama.
- Radi se o tehnologiji hrapavljenja pod visokim tlakom. Prometne nesreće se događaju, a osim ljudskih pogrešaka postoje faktori na koje možemo utjecati. Hrapavost podloge i koeficijent trenja polazne su postavke za normalno odvijanje prometa, naročito u zimskim uvjetima, kiši, gdje bez hrapavosti podloge nema sigurnog odvijanja prometa. Želimo skrenuti pozornost na potrebu primjenu nove tehnologije. Hrapavost je mikrogeometrijska nepravilnost površine nastala tijekom gradnje, a ovisi o načinu gradnje i materijalu. Pri koeficijentu nula nema hvatljivosti, a pri koeficijentu 1 to je maksimalna hvatljivost. Trenje je pod utjecajem vrste materijala, oblika i količina zrna, vrstom vezivnog sredstva, prisutnosti čestice guma... Zaustavni put vozila sastoji se od puta reagiranja i puta kočenja. Pri brzini od 50 na sat vozilo, ovisno o reakciji vozača, može prijeći do te reakcije i do 28 metara. Na novom asfaltu i suhom kolniku koeficijent trenja je od 0.7 do 0.8, a na ledu manji od 0.1. Ako se autocestom vozimo 130 na sat na suhom i novom kolniku je put kočenja 80 do 100 metara. Kod starog i prljavog asfalta na mokrom kolniku put kočenja je dvostruko veći. Stari asfalt i mokar kolnik uvijek povećavaju put kočenja. Povećanje hrapavosti možemo postići frezanjem, to je stari način koji ima niz negativnih učinaka, nisu dobri za motocikliste i bicikliste jer gube ravnotežu, kotač upada u kolotrag. Također, voda ostaje u udubinama i snižava koeficijent trenja. Medota hidromehaničkim načinom, vodom pod visokim tlakom, daje bolje rezultate. Ispiru se sve prljavštine i nečistoće te nema oštećivanja asfaltne podloge. Podloga se brusi vodom pod tlakom od 2.700 bara. Dobili smo povećanje koeficijenta trenja za do 63 posto - rekao je Čabraja pokazavši usporedne fotografije stanja Selske ceste u Zagrebu prije i poslije hrapavljenja. Kočenje vozila tako je brže za 10.5 metara, što je duživa više od dva vozila.
Istaknuo je da se ova metoda najviše koristi u Španjolskoj gdje bitumen popušta na velikim vrućinama i zapunja rupice te gladi površinu koja postaje manje hrapava i smanjuje trenje. Radi se sa strojem Stripe HOG 8000 iz SAD-a. Stroj je ugrađen na vozilo šasije MAN. Ugrađene su glave s nosačima mlaznica koje se rotiraju te tako bruse površinu asfalta. Mlaznice su promjera od pet do 15 tisućinki inča, promjera ljudske dlake, to je vrlo uzak prolaz. Na jednom nosaču nalazi se 30 mlaznica, u jednoj minuti kroz njih 60 prolazi 40 litara vode pod visokim tlakom. Voda podiže materijal i usisava ga u spremnik za otpad od 4.700 litara.
Dodao je da je ova tehnologija naročito učinkovita pri nizbrdicama.
U panel raspravi sudjeluju Marko Velzek, pomoćnik pročelnika Grada Zagreba za provedbu komunalnih aktivnosti, održavanje komunalne infrastrukture i objekata mjesne samouprave, Josip Mataija iz MUP-a, Vedran Tomičić - član Uprave Arriva Hrvatska, Darko Barišić iz HŽ Infrastrukture te Željan Rakela, osnivač Moto kluba BMW Dalmacija.
Nakon šokantnih videa o uzrocima i posljedica nesreća, Mataija kaže kako je cilj potaknuti sve na razmišljanje.
- Policija se može truditi, ali ako pojedinac nije svjestan i ne mijenja sebe, nećemo doći na željeni nivo. Treba razmisliti prije sjedanja u vozilo. Naplatili smo malo prekršaja korištenja mobitela, nije ga lako utvrditi, ljudi ga drže na koljenima i slično. Brzinu lakše utvrđujemo uređajima. Slažem se da ih sigurno ima više nego što utvrdimo, ali to ćemo povećati. Svjesni smo da kaznama ne rješavamo to pitanje, iako smo podigli i kazne - sada je 1.000 kuna za korištenje prometa, u Sloveniji je veća. Vidjet ćemo je li i daljnje podizanje rješenja - rekao je dodajući da se 2019. razmišljalo o uvođenju kazni po razini prihoda, ali da to nije lako provesti. U tijeku je studija, treba vidjeti europska iskustva, ne želimo napraviti nešto preko koljena - kazao je.
Velzek govori o stanju u Zagrebu.
- Nismo zadovoljni. Lani smo u Zagrebu imali 16 poginulih. Svaka ozljeda donosi posljedice, ozlijeđeni ne može u školu, na posao... Kultura u prometu donosi probleme. Cilj nam je podizanje kulture svih sudionika u prometu ali i smirivanje prometa. Uspornici ne polučuju smanjenje broja nesreća, moramo naći bolje rješenje koje će ljude demotivirati da prebrzo voze - rekao je. Komentirajući neobične biciklističke staze gdje se parking na Zelenom valu proteže na jedan trak kako bi se napravila staza, Velzek je odgovorio:
- Ako smanjimo broj poginulih u cestovnom prometu, povećat će se broj u drugim skupinama. Zeleni Val je nastao prije mnogo godina, nije se mogao širiti, zgrade su tamo gdje jesu. Tri trake Prilaza Gjure Deželića ulijevaju se na istu traku. Dosad smo razvijali samo cestovni promet, a biciklisti i pješaci se guraju na nogostupu. Možemo dodati pet prometnih traka, ali gužvi će biti. Zagreb nije Amsterdam, ali moramo ponuditi alternativu. Imamo 406.000 registriranih vozila koja se svakodnevno kreću prometnicama. Ne možemo širiti zeleni val, Klaićevu... Fizički mjesta nema između zgrada - kaže.
Tomičić objašnjava problematiku autobusnih stajališta.
- Problem je vrlo izražen. Većina stajališta u ruralnim područjima uopće nisu obilježena, nema pješačkog otoka, nema ploče s imenom, nadstrešnice za putnike, te nema horizontalne ni vertikalne signalizacije. Vrlo velik je broj neadekvatnih. U lokalnom i županijskom prijevozu prvenstveno prevozimo školsku djecu koja izlaze na ovakvim kvazi stajalištima. Održavanje je u domeni koncesionara ceste, od Hrvatskih cesta do županijskih i gradskih te općinskih uprava za ceste, oni su to dužni činiti. Kontrole trebaju provoditi Prometna inspekcija i inspekcija Hrvatskih cesta. Adekvatno uređenje jednog stajališta je od sedam do deset tisuća eura - kazao je.
Barišić se dotaknuo željezničkih prijelaza, koje su često poprište nesreća sa smrtnim ishodom.
- Prijelazi u RH su osigurani na zakonski propisan način, ali pitanje je razine sigurnosti. Zadnji puta se dogodila nesreće u Čakovcu, 14.3. u 5,45 sati. Na ŽCP osiguranom polubranicima te signalima došlo je do naleta vlaka na relaciji Varaždin-Kotoriba. Vozilo se nije zaustavilo, mimoišlo je polubranik, vozilo slalom. Strojovođa vlaka i vozač alkotestirani, alkotest negativan. Dakle, vozač nije bio pijan, nije gledao mobitel, nego je zaobišao svu signalizaciju. To je potpuna neodgovornost vozača. Statistički gledano, broj poginulih u dvadeset godina pada na tim prijelazima. Već 22 godine provodimo akciju Vlak je uvijek brži u kojoj želimo upozoriti vozače. Napravili smo crash test kod Siska, htjeli smo pokazati kako to izgleda kada vlak udari u automobil. Vozač i putnici pri brzini vlaka od 60 na sat nemaju šanse preživjeti. Masa vlaka je dvije tisuće puta veća od auta, to je kao da automobil nagazi na praznu plastičnu bocu. Treba nam povećanje zaštite prijelaza. Radimo na tome. U iduće četiri godine radimo da budemo na razini EU, sad smo deveti, a bit ćemo četvrti - kaže.
Željan Rakela govori o tomu zašto su motociklisti toliko ugroženi.
- Rizična smo skupina, kad dođe do sudara nema lima da nas zaštiti, strava tijelo. Doživio sam dvije prometne nesreće s 28 prijeloma i pet punkcija kičme, opet sam na motoru, to je moj život i strast. Kao klub smo jako aktivni i surađujemo s policijom, naši članovi prolaze obuku sigurne vožnje na Grobniku. Nemamo nijednog smrtno stradalog i teško ozlijeđenog u klubu - kaže.
Mataija se nadovezao da se policija trudi nabaviti najkvalitetnije motocikle za nadzor i sigurnost prometa. Dobra je suradnja s motoklubovima u RH. Međutim, nisu svi motociklisti u klubovima, ima samostalnih koji ne poštuju određena pravila. Važne su kacige, održavani i registrirani motocikli, a to su uglavnom motociklisti van klubova. Prije 15-ak godina na motorima su ginuli dečkići od 15-23 godine, a sada ljudi od 60-70 godine. Dob se povećava općenito, a time i broj stradalih motociklista. Sada nam puno više starije životne dobi vozi motocikle. Ima tu i krize srednjih godina. Ja vozim cijeli život četiri kotača, pa mislim da nije pametno da sad sjednem na motocikl i umislim da sam veliki bajker. Neki si tek u kasnijoj dobi mogu priuštiti motor, a ne shvaćaju da su četiri i dva kotača vrlo velika razlika. Možeš biti jako iskusan na četiri vozača, ali ne na dva - kaže Mataija.
Rakela potvrđuje.
- Ako netko kupi motor sa 60 godina, prvi motor, vodi ga se kao stariji vozač ako strada. A on je zapravo mladi vozač jer je tek počeo s 55,60 voziti motor. Tu je moj prijatelj Vladimir Jerkić iz Beograda, doktor znanosti koji se bavi sigurnosti motocikla, često držao predavanja gdje mladim vozačima bez obzira na godine educiraju, razmjenjuju iskustva, dolaze liječnici koji pokazuju ozljede motocikla, surađuje se s policijom i vojnom policijom - kaže.
Jerkić ističe kako je u Srbiji u deset godina s više od 900 poginulih motorista nastalo "jedno groblje".
- Smanjili smo broj poginulih za 2,5 puta, a imamo povećanje broja motocikala. Suština je u suradnji svih, od policije do vozača, ali i struke. Nakon korone imamo veliki problem, to su distrakcije. Ljudi imaju životne probleme, zamišljeni su, to je jedan od važnih uzroka nesreća. A to se ne može izmjeriti radarom ili alkometrom. Cilj nam je razmjena znanja, povezali smo se s Azijom, radimo na stvaranju malih operativnih grupa - kaže.
Mataija kaže kako je nužna rana edukacija sudionika u prometu.
- Recimo, moj je cilj da svako dijete u 5. razredu prođe obuku vožnje biciklom, poznavanje osnovnih propisa i slično. Uostalom, dijete ni sad ne može voziti bez kacige, a biciklisti se ne smiju kretati nogostupom ako nemaju biciklističku stazu, propisujemo sve više pravila za vozače svih vrsta kako bi povećali sigurnost.
Velzek odgovara na pitanje o tomu kako u dva desetljeća u Zagrebu nije napravljen ni metar tramvajske pruge.
- Zadnji je bio smjer prema Dupcu koji je spojen s ostatkom grada, sada radimo na projekciji i dokumentaciji pruge u Sarajevskoj kako bi se povezala Avenija Dubrovnik i otvorio novi izlaz iz grada. Radimo na pruzi od Zvonimirove do Sigečice i Vukovarske. Želimo stvarati nove ulaze u grad za sve modele prijevoza. Javni prijevoz može smanjiti gužve. Ne možemo povećati broj traka, ali jedan autobus preveze putnika kao i 50 automobila, a to smanjuje gužvu i broj prometnih nesreća - kaže.
Predsjednik Holdingove podružnice ZET ističe se događaju promjene, nabavljaju se novi autobusi, a nije točno da se smanjio broj međužupanijskih linija između Zagreba i Velike Gorice.