Ako radnik ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme neće ga se moći poslati u mirovinu sa 65 godina, kao što je sada definirano u Zakonu o radu, već će moći nastaviti raditi ako to želi do nove dobne granice koju će Vlada tek odrediti, i to bez posebnog dogovora s poslodavcem.
U tom smjeru, kako doznaje Jutarnji list, ići će izmjene Zakona o radu, nakon što je Vlada u četvrtak reterirala i u cijelosti odlučila prihvatiti zahtjeve sindikalne inicijative “67 je previše”, koja je uspjela, između ostalog, vratiti granicu za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina.
Sadašnji Zakon o radu govori kako radnik može nastaviti raditi i nakon 65. godine, ali samo uz dogovor s poslodavcem, a novim izmjenama neće biti potreban takav dogovor, već će radnik, ako to želi, jednostavno nastaviti raditi do nove granice koju Vlada tek treba utvrditi. To su nam potvrdili u Ministarstvu rada, a kazali su nam i kako, što se projekcija o utjecaju na državni proračun tiče, mogu “potvrditi da su povoljnije od početno komuniciranih, ponajviše zbog izmjene radnog zakonodavstva u kojem će se omogućiti rad iznad 65 godina”.
Te početno komunicirane projekcije govorile su kako bi usvajanjem prijedloga inicijative državna blagajna do 2040. bila u minusu od 45 milijardi kuna.
Statička procjena
- Tih 45 milijardi kuna su statička procjena ako se mijenja samo Zakon o mirovinskom osiguranju. Ako radimo zahvate unutar radnog zakonodavstva opet potičemo ostanak u svijetu rada, što potencijalno u budućnosti povećava prihode državnog proračuna pa očekujemo da će fiskalne projekcije puno bolje izgledati - ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, dodajući kako Vlada zbog nove situacije očekuje i podršku Europske komisije, jer svi pozitivni efekti mirovinske reforme i dalje ostaju na snazi, a mijenjaju se samo članci koje je predložila referendumska inicijativa.
Podsjetimo, prema prvotnim projekcijama Ministarstva rada, sveukupni neto proračunski efekti Vladine reforme iznosili bi pozitivnih 6,7 milijardi kuna. Naime, povećali bi se prihodi državnog proračuna za 52,3 milijarde kuna, a rashodi za 45,6 milijardi kuna. Također, prema prvotnim projekcijama efekata predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u okviru referendumske inicijative, negativni fiskalni efekti u razdoblju 2019.-2040. iznosili bi približno 45 milijardi kuna, jer bi došlo do povećanja rashoda za mirovine za 29,5 milijardi kuna zbog povećanja broja umirovljenika te smanjenja prihoda od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih. Sada u Ministarstvu, međutim, tvrde kako bi prihvaćanjem referendumskih prijedloga i novim zakonskim izmjenama negativni učinak na državnu blagajnu bio dosta manji od tih 45 milijardi kuna. No, ne govore koliko manji.
Vlada će sada, kako doznajemo, krenuti u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nije jasno što će biti s državnim službenicima i namještenicima, te hoće li i oni moći raditi i iznad 65. godine - vjerojatno neće jer se i ovako govori o višku u državnoj upravi. Iako, i sada postoje iznimke kada dužnosnik može zbog potrebe posla službeniku dopustiti rad i iznad 65. godine. Primjer za to je jedan zamjenica ravnatelja jednog državnog zavoda koja ima 70 godina.
Početak kampanje
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je sa sjednice Vlade poručio kako je Vlada čula poruku hrvatskih građana.
- Iako smatramo da duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu nije objektivna okolnost koja je svojstvena samo Hrvatskoj nego i drugima, a činjenica je i da dio građana želi raditi nakon 65. godine. To potkrepljuje 13.500 umirovljenika koji su se vratili na tržište rada, a takvih ima još, i to u različitim granama - poručio je premijer.
Vlada je na taj način, što je bilo i očekivano, reterirala od mirovinske reforme koju je pohvalila Europska komisija, koja je bila i jedan od razloga što nam je podignut investicijski rejting, ali nije si mogla dopustiti sindikalni referendum, koji bi bio uperen i protiv HDZ-ove Vlade, netom prije održavanja predsjedničkih izbora. To je uostalom tražila i sama predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, jer ne želi ući u kampanju uz podršku stranke koja odbija volju više od 700.000 građana koji su potpisali za referendum, a koji su potencijalno biračko tijelo.
Sindikati su u četvrtak mogli proglasiti veliku pobjedu jer je Vlada odustala od svega što su oni tražili. To znači da će se u starosnu mirovinu ići sa 65 godina, a ne 67 kako su zamislile i bivša SDP-ova i sadašnja HDZ-ova Vlada, koja je taj rok još i ubrzala s 2038. na 2033. godinu. Također, penalizacija neće iznositi 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, nego 0,2 posto, što znači da će oni koji u prijevremenu mirovinu odu sa 60 godina imati 12, a ne 18 posto manju mirovinu. Žene će sa 65 godina ići u mirovinu od 2029., a ne od 2026., a dugogodišnji osiguranik moći će bez penalizacije u mirovinu sa 60 godina i 41 godinom staža, a ne sa 61 godinom od 2027. U prijevremenu mirovinu ići će se sa 60 godina života i 35 godina staža, a ne sa 62 godine kako je Vlada zamislila.
Odgovornost
Bivši ministar Marko Pavić u kampanji koja je plaćena iz proračuna tvrdio je da će dugoročno proračun biti u minusu 45 milijardi kuna ako se prihvate zahtjevi sindikata. U četvrtak nam nije bio dostupan za razgovor, dok je njegov nasljednik poručio kako Pavić ne treba snositi odgovornost jer je plašio javnost da će sindikalni zahtjevi toliko stajati mirovinski sustav
Ministar financija Zdravko Marić poručio je pak kako Vladina kapitulacija neće ugroziti javne financije te da je isplata mirovina sigurna. Pojasnio je kako su se izračuni o 40-ak milijardi kuna manjka bazirali na održivosti sustava u idućih 40 ili 50 godina, a da u kratkoročnom razdoblju, idućih dvije, tri godine, izmjene mirovinskih zakona neće imati utjecaj. Ipak, upozorio je i kako se ne mogu zanemariti nepovoljni omjeri u mirovinskom sustavu, odnosno da imamo 1,3 zaposlenika na jednog umirovljenika, da je tek svaki peti umirovljenik u punoj starosnoj mirovini, a prosječna je mirovina na razini 40 posto prosječne plaće.
Miroslav Šeparović: Ustavni sud neće dopustiti bilo kakvo odugovlačenje
Na izjavu premijera Andreja Plenkovića da prihvaća zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše” reagirao je i Ustavni sud, navodeći da oni od trenutka kad su inicijatori referenduma predali Saboru potpise prate sve što se događa u vezi s najavljenim referendumom te poručuje da, neovisno o daljnjem tijeku događaja, neće dopustiti odugovlačenja.
- Ustavni sud nadzire referendumski proces od trenutka predaje potpisa predsjedniku Hrvatskog sabora pa do okončanja postupka referenduma. Prema tome, pažljivo promatramo sve što se događa i prema potrebi reagirati sukladno čl. 89 u vezi s čl. 96 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu - rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Ono što je izvjesno, kazao je dalje, jest da Ustavni sud neće dopustiti da se postupak odugovlači bezrazložno.
- Odugovlačenje nećemo dopustiti bilo da Sabor odluči raspisati referendum, bilo da se odluči obratiti Ustavnom sudu radi ocjene referendumskog pitanja ili ispunjenja pretpostavki za raspisivanje referenduma ili odluči donijeti zakon kojim će u cijelosti udovoljiti referendumskoj inicijativi - zaključio je predsjednik Ustavnog suda Šeparović.
U raniju mirovinu sa 60 god. i 35 godina staža
■ Što su sindikati dobili:
Vraća se dob za odlazak u starosnu mirovinu na 65 godina i 15 godina staža.
■ Što je Vlada tražila:
Ubrzanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina s 2038. godine, kako je odlučila SDP-ova Vlada, na 2033. godinu.
■ Što su sindikati dobili: Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i svi odlaze u mirovinu sa 65 godina.
■ Što je Vlada tražila: Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2026. godine, a 2033. svi bi odlazili u starosnu mirovinu sa 67 godina.
■ Što su sindikati dobili: Smanjenje postotka penalizacije na 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što znači da bi radnik koji ode u prijevremenu mirovinu pet godina prije nego što ostvari uvjete za punu mirovinu imao trajno 12% manju mirovinu
■ Što je Vlada tražila: Penalizaciju od 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što znači da bi radniku koji ode pet godina ranije u mirovinu ona bila trajno umanjena za 18%
■ Što su sindikati dobili: Drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje mirovinu bez penalizacije tako da s navršenih 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju može u mirovinu bez penalizacije
■ Što je Vlada tražila: Da se dob za dugogodišnjeg osiguranika koji ima 41 godinu staža podigne sa sadašnjih 60 godina na 61 godinu od 2027.
■ Što su sindikati dobili: U prijevremenu starosnu mirovinu se može ići sa 60 godina i 35 godina mirovinskog staža
■ Što je Vlada tražila: U prijevremenu starosnu mirovinu od 2033. se ide sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža
Kronologija: Devet mjeseci sukoba oko reforme
1. siječnja 2019.
Počela je primjena propisa kojima se provodi mirovinska reforma koja uključuje produljenje starosne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.
18. ožujka 2019.
Građanska i inicijativa sindikata “67 je previše” objavila je početak prikupljanja najmanje 373 tisuće i 658 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma.
27. travnja 2019.
U 200 hrvatskih gradova i općinskih središta, na 300 štandova s 4000 sindikalnih aktivista, počelo je prikupljanje potpisa za inicijativu “67 je previše”.
11. svibnja
Istekao je zakonski rok od 14 dana za prikupljanje potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma temeljem zahtjeva inicijative “67 je previše”.
12. svibnja 2019.
Organizatori su proglasili uspjeh inicijative i izašli s podatkom da je prikupljeno oko 600 tisuća potpisa.
13. lipnja 2019.
Saboru su predane kutije sa zapisnicima o potpisima građana na referendumsku inicijativu. U zapisnicima su ukupno 748.624 potpisa građana.
12. srpnja 2019.
Vladi je odaslan zahtjev Sabora da izvrši provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi “67 je previše”.
24. srpnja 2019.
Vlada je zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku da provedu zaključak Sabora i provjere potpise.
19. rujna 2019.
Premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada prihvatiti zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše”, čime prestaju razlozi za referendum.
Reakcije
Peđa Grin, SDP:
Moji kolege, a najčešće je to bio Arsen Bauk, više su puta govorili da od referenduma neće biti ništa jer si niti jedna vlada ne može dopustiti da u izbornoj godini na referendumu bude potučena, a tako se na kraju i dogodilo. Ovdje se radi o kapitulaciji HDZ-ove Vlade, koja je shvatila da će njen loš i za građane štetan prijedlog biti potučen te da je bolje popustiti nego lupati glavom u zid. Drago mi je da je Vlada to napravila jer je ono što su predlagali za hrvatske umirovljenike i građane bilo katastrofa, ali imam određenu dozu opreza. Dok ono što je Plenković izjavio ne vidim crno na bijelo, ne vjerujem nijednu riječ. Ako su do jučer tvrdili da će se urušiti čitav mirovinski sustav ako se ne provede mirovinska reforma, a danas tako lakonski kažu da će usvojiti prijedloge, znači da su do jučer lagali.
Mirando Mrsić, Demokrati:
Očekujem da će ministar Pavić do kraja dana podnijeti ostavku jer je Vlada danas potvrdila da inicijativa “67 je previše” nije “opasna destabilizacija mirovinskog sustava”, kako je ministar Pavić tvrdio u ožujku ove godine.
Nikola Grmoja, Most:
Hrvatskim je građanima ova Vlada već ukrala jedan referendum. Ovaj nisu uspjeli ukrasti jer je bilo previše potpisa. Premijer Plenković danas je morao potpisati kapitulaciju. Jedini logičan potez. Izgleda da se u izbornoj godini sve može. HDZ-u definitivno ne treba vjerovati.
Goran Aleksić, SNAGA:
Mislim da Plenkovićeva najava nije predizborni trik jer zašto bismo išli na referendum ako je ovako jednostavnije, ja bih to isto napravio da sam na Plenkovićevu mjestu. Inače bi se proveo referendum i na to bi se morao trošiti novac, a čemu trošiti novac. Shvatili su valjda da nema izlaza i da mora biti tako kako ljudi traže.
Goran Beus Richembergh, na N1:
Radi se o vrlo lukavom manevru kojim se postiže nekoliko ciljeva. Prvo, pokušava se umiriti dio javnosti jer HDZ-u nikako ne odgovara referendum prije predsjedničkih izbora, to bi nanijelo štetu njihovoj predsjedničkoj kandidatkinji. Postoji teoretska mogućnost da se zakon promijeni za dvije ili pet godina. Da se održi referendum, to ne bi bilo moguće jer referendumsku odluku možete mijenjati samo referendumom.