Ponoć je. Centrom grada sa 170 kilometara na sat luduje bijeli Mercedes C klase. Čak četiri policijska automobila daju se u potjeru za nepoznatom osobom. Divlja vožnja završava u Mihanovićevoj ulici, uz hotel Esplanade, nakon što je Mercedes udario u nekoliko automobila i vožnju završio zabivši se u stup.
A onda šok. Iz automobila policajci izvlače djevojčicu, ima samo 12 godina. Priča je toliko nerealna da se u kuloarima pričalo da je sigurno pravi vozač, odrasla osoba, pobjegao i na dijete, koje ne može odgovarati, prebacio krivnju. No, policija je utvrdila da je ipak djevojčica, koja bi po godinama trebala pohađati šesti razred osnovne škole, bila vozačica. Protuzakonito je da dijete bude samo u to doba, a kamoli da vozi automobil.
S nekoliko dana razmaka još jedan incident. Skupina maloljetnika, i to uglavnom djevojčica između 13 i 15 godina, srušila je vozačicu autobusa na pod i divljački je mlatila. Nakon što su je doslovno iscipelarile, došle su Hitna, policija i interna kontrola ZET-a. Incident se dogodio na liniji Črnomerec - Gornja Bistra. Također u Zagrebu.
Suludi TikTok izazovi zbog kojih djevojčice sličnih godina kradu kozmetiku, šminkaju se usred drogerija, maltretiraju zaposlenice...
To su samo recentni događaji koji su frapirali javnost i naveli nas da postavimo pitanje: Što se događa s djecom i gdje smo pogriješili?
- Sve je više slučajeva mladih koji zgražavaju agresijom i nepromišljenim, opasnim, postupanjima. Riječ je o sustavnom problemu koji proizlazi iz nerazumijevanja temeljnih postavka ljudske psihe i načinima na koje mlade zanemarujemo, pri čemu smo prešli granice štićenja prava mladih u situacijama u kojima je to nužno i zašli u područje zaštićivanja mladih, odvajanja mladih, od osobne odgovornosti i posljedica koje njihove odluke i ponašanja imaju na svijet u kojem živimo - kaže Božidar Nikša Tarabić, MBA mag. psych., voditelj Ureda za psihološku podršku i zaštitu mentalnog zdravlja Sveučilišta u Zagrebu.
Moraju znati posljedice
Pojašnjava da su za dobro funkcioniranje potrebni inteligencija, pamćenje i dovoljna količina točnih informacija o tome kako svijet funkcionira. Ako nemamo dovoljnu količinu točnih informacija o tome kako svijet funkcionira, koje su uzročno-posljedične veze, koje su posljedice pojedinih odluka koje donosimo ili ponašanja u koja se uključujemo, čak će i najinteligentnije osobe donositi "glupe" i za po njih i društvo štetne odluke.
Sličnog je stava i mr. sc. Nenad Jakušić, dr. med., psihijatar, subspec. dječje i adolescentne psihijatrije iz Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj.
- Malo su se poremetile te uloge dijete-roditelj-dijete. Iako je uvijek bilo ekscesnog ponašanja i tučnjavi i vrijeđanja, činjenica je da su roditelji ipak bili veći autoritet. Danas djeca na raspolaganju imaju razne telefone na koje mogu prijaviti roditelje koji su onda kazneno gonjeni - kaže dr. Jakušić.
Osim toga, dodaje da ni u školama više nema, kako je to prije bilo, poštovanja prema profesorima.
- I učitelji i profesori mogu imati problem dok odgajaju djecu - smatra Jakušić. Što se tiče 12-godišnje djevojčice koja je vozila automobil, Jakušić kaže kako ne može vjerovati da je ona vozila. Kao prvo, pita se je li fizički dovoljno visoka i jedino što vidi kao mogućnost jest da je vozila automatik. S druge strane, pita se tko joj je omogućio da uzme vozilo i tko ju je naučio.
- Djeca znaju da ne mogu odgovarati, ali isto tako ne razmišljaju o posljedicama - napominje Jakušić.
Znači li to da se djeca ničega ne boje?
- Kako tko - kaže.
Pojašnjava da je tu puno elemenata, od odgoja i njihove dobi do toga imaju li prirođene sociopatske adrenalinske potrebe za izazovima.
Bez cenzure prema njima
- Neki od njih će skakati s balkona na balkon. U opasnim situacijama se osjećaju živi, a kad to izađe na društvenim mrežama, onda su i popularni.Nisu do kraja svjesni posljedica - smatra psihijatar.
Na sve utječu i moderna vremena, društvene mreže gdje vide razne ludorije koje poslije i sami rade kako bi skupljali lajkove.
- Informacije su lakše dostupne i zato nam se čini da je svega puno više. Vjerojatno i je više neadekvatnog ponašanja u odnosu na vrijeme prije interneta - dodaje Jakušić.
Tik-Tok izazove i općenito tu vrstu dostupnosti informacija smatra neprihvatljivima.
- Djeca to satima gledaju. Tamo im se serviraju ludosti, a osim toga, postaju i ovisnici. Pa, danas vidimo grupicu od petero, šestero djece kako stoje jedno pokraj drugoga i svatko gleda u mobitel. Sve što imaju reći, natipkaju si. Više neće imati ni normalan vokabular - ističe Jakušić. Djecu i mlade, smatra Tarabić, trebamo dobno primjereno - ne pretjerano cenzurirano - informirati o posljedicama odluka i ponašanja, i to tako da ne samo da im prikažemo negativne ishode neke odluke i ponašanja, nego da im ponudimo alternativne odluke.
- "Štiteći" djecu od surovosti svijeta u kojem živimo, servirajući im samo "najbolje" što svijet nudi, stvaramo generacije mladih koji su nesvjesni da njihove odluke i postupci mogu rezultirati negativnim posljedicama ne samo za njih, nego i za zajednicu u kojoj žive. Zadržavamo ih u fazi dječjeg egocentrizma, vjerovanja da se sve vrti samo oko njih, da su druge osobe sredstvo za postizanje ciljeva i ne osvještavamo ih da su odnosi recipročni - napominje Tarabić. Da sve što činimo ima posljedice te da odluke koje donosimo trebaju težiti ne samo zadovoljenju vlastitih "hirova", nego u obzir trebaju uzimati i posljedice koje ishodi takvih odluka i ponašanja imaju i na druge, na zajednicu u kojoj živimo.