PRAVOBRANITELJICA

Covid i ljudska prava: ‘Plaćanje testova je najveći problem, tu postoji velik rizik za diskriminaciju‘

Tena Šimonović Einwalter kaže kako joj se plaćanje testova trenutačno čini kao najveći problem u pristupu ljudskim pravima

Tena Šimonović Einwalter

 Darko Tomas/Cropix

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gostovala je u Pressingu televizije N1 gdje je, između ostaloga, komentirala i je li uvođenje covid-potvrda diskriminacija ili zaštita javnog zdravlja.

Prema njezinim riječima, riječ je o mjeri koja za cilj ima zaštitu života i zdravlja građana, a ono što uvijek propituju kad razmatraju pojam diskriminacije, kaže, jest što je diskriminacija u pravnom smislu.

"Puno ljudi će diskriminacijom nazvati nešto što se čini kao nepravda, ali taj kolokvijalni pojam diskriminacije nije potpuno jednak onom u pravnom smislu", rekla je Šimonović Einwalter.

Na pitanje jesu li covid-potvrde diskriminatorne, navela je kako uvijek moramo imati "diskriminatorno postupanje temeljeno na nekoj diskriminacijskoj osnovi, a da ujedno nije riječ o nekoj iznimci, odnosno da ne postoji opravdanje".

Kod covid-potvrda su, navodi, ukazali na jednu skupinu, a to su ljudi koji temeljem svojeg zdravstvenog stanja nemaju mogućnost izbora.

Problem onih koji se nise cijepili, a nemaju novca za testiranje

"Dakle, oni nemaju mogućnost birati hoće li se cijepiti ili ne, a kod covid-potvrda imamo tri temelja za dobiti potvrdu - cijepljenje, testiranje i preboljenje. Ove su osobe u drugačijoj situaciji od drugih i tu nam je bilo bitno ukazati da je potrebno predvidjeti iznimku".

No, naglasila je da ipak jedna skupina nije prepoznata - to su ljudi koji se nisu cijepili, a koji nemaju sredstava za testiranje.

"Za sada je testiranje besplatno za djelatnike, ne i za građane. Nemaju svi jednako novaca, u tome je stvar. Ovdje postoji osobito velik rizik za diskriminaciju, ali neću to reći decidirano jer to trenutno razmatra Ustavni sud".

Rekla je kako joj se plaćanje testova se trenutačno čini kao najveći problem u pristupu ljudskim pravima.

Pučka pravobraniteljica osvrnula se i na prosvjede protiv covid-potvrda i mjera.

"Sve ono što su ustavnim zakonom predviđeni načini izražavanja nezadovoljstva i propitivanja nešto što naš Ustav dopušta. Pravo na javno okupljanje je jedno ljudsko pravo koje je zaštićeno zato da građani mogu izazivati nezadovoljstvo. Međutim, svako pravo ima i neko svoje ograničenje", navela je.

Također je kazala kako nema apsolutne slobode osim u dvije situacije.

Utjecaj društvenih mreža

"Jedna je ako živite sami na pustom otoku i druga je situacija društva čak i prije praljudi, neko postapokaliptično društvo, društvo u kojem jači toljagom umlati onog koji ima nešto što on želi. Mimo toga, ako želimo živjeti u društvu i uređenoj zajednici, onda je svačija sloboda ipak limitirana”, istaknula je.

Komentirala je i kakav je utjecaj društvenih mreža u ovoj pandemiji.

Kaže kako je utjecaj društvenih mreža u ovoj pandemiji golem te gotovo da nema područja života na koje trenutačno ne utječu društvene mreže.

"Kako živimo u tom vremenu, dio ljudi to ni ne primjećuje. Društvene mreže mogu biti itekako pozitivne, ljudi se puno brže organiziraju humanitarne akcije, ali su istovremeno i način na koji se mogu organizirati itekako opasne stvari".

Zapitala se, također, koliko postojeće zakonodavstvo može odgovoriti na nove izazove koji nastaju pod utjecajem društvenih mreža.

"Govor mržnje - priča se potpuno promijenila. Nekada nije bilo tako jednostavno da bilo tko objavi nešto što može doći do širokog broja ljudi. Sada tko god hoće, misli da može objaviti što hoće. Međutim, ne može. To je pitanje govora mržnje".

Navodi da su društvene mreže globalno pitanje te se vrlo teško bez globalnog odgovora može imati odgovor na pitanje govora mržnje, poticanja nasilja i mržnje.

Zabrinjavajući pozivi na nasilje i rat

"Imamo ozbiljan problem - poplavu lažnih vijesti. Sloboda izražavanja ima svoje ograničenje kad govorimo o govoru mržnje, ali i o širenju lažnih vijesti koje imaju potencijal ugroziti sigurnost, živote i zdravlje. Vidjeli smo u Americi da su ljudi pili svakakve supstance jer su pročitali da je to lijek protiv korone. Prestrašne priče", kaže Šimonović Einwalter.

Osvrnula se i na neke od spornih izjava koje su se mogle čuti na prosvjedima u Hrvatskoj rekavši kako je sigurno zabrinjavajuće kada netko poziva na nasilje ili na rat.

"Obucite uniforme, prodajte imovinu, idemo u rat - to su poruke na koje se velika većina hrvatskih građana grozi", kazala je.

Šimonović Einwalter je komentirala i kakve će posljedice imati to što je Europski sud za ljudska prava presudio da je Hrvatska odgovorna za pogibiju djevojčice izbjeglice Madine Hosseini, podsjetivši kako to za sada nije konačna odluka.

"Sada protječe rok u kojem ćemo vidjeti hoće li ovaj slučaj na kraju završiti na Velikom vijeću. Ako ne, onda će to ujedno biti i konačna odluka i onda kreće izvršenje presude. S ljudske strane, to je strašno. Riječ je o smrti djevojčice od šest godina. S pravne strane, odluka je vrlo detaljna i jasno", istaknula je pravobraniteljica.

Kaže da je Hrvatska proglašena odgovornom za cijeli niz prava - prava na život, zabranu mučenja, pravo na pristup sudu…

"Sud je posebno apostrofirao pitanje učinkovite istrage", dodala je Šimonović Einwalter, dodavši da nitko nije iznad zakona.

Žrtve potresa i dalje čekaju

Osvrnula se i na izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o ovoj temi, koji je osudio nasilje, ali je istaknuo da se granica ne može čuvati "balalajkama".

"Postoje pravni standardi. Čuvanje granice jest posao policije. Ali, hrvatska policija kad primjenjuje zakon ne može primjenjivati samo zakone u pogledu čuvanja granice, a ne primjenjivati zakone kada govorimo o pristupu međunarodnoj zaštiti, o temeljnim ljudskim pravima. To ide jedno uz drugo. Važno je slati tu poruku - nitko nije iznad zakona i policija mora poštivati zakon. Želimo živjeti u takvoj državi", poručila je te dodala da Europa neće moći pobjeći od pitanja migracija.

Osvrnula se i na uvjete u kojima žive građani pogođeni zagrebačkim i petrinjskim potresom, rekavši da žrtve potresa i dalje čekaju.

"Velik broj njih nema pristup doktoru, tu je i pitanje obrazovanja, psihološke pomoći… Njih 60 posto kaže i da nemaju pristup pravnoj pomoći koja im je potrebna već od obnove, a i za ostvarivanje drugih prava. To je vrlo siromašno područje s kojeg se iseljava, područje koje se još nije u potpunosti nije oporavilo od rata i na sve to je došao potres. To je iznimna katastrofa", zaključila je Šimonović Einwalter.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2021 23:21