Kao što su najavljivali potkraj prošle godine, proizvođači i prerađivači svinjetine početkom ožujka počeli su dizati cijene svojih suhomesnatih proizvoda navodeći kako je to posljedica globalnog poremećaja cijena zbog afričke svinjske kuge u Kini.
Nakon čvaraka i masti, koji su poskupjeli više od 30 posto zbog rasta cijene leđne slanine, sada su na red došli slanina i panceta te šunka i pršuti.
Tako je od prošlog vikenda na Dolcu, na prodajnom mjestu nagrađivanog proizvođača pršuta MEL-a iz Hrvaca, cijena ručno rezanog pršuta na stalku skočila sa 260 kuna na 300, a kuhane šunke s kosti sa 88 na 100 kuna za kilogram.
Cijene u EU
Direktor Jakov Lovrić kaže kako nakon ovog povećanja cijena od 15 posto nisu zabilježili nikakav pad prodaje.
- Ovdje je riječ o delikatesnim proizvodima i mi sebi ne možemo dopustiti luksuz da dižemo cijenu bez razloga. Tržišna cijena u EU je skočila, pa tako i mi moramo našim kooperantima dati veću cijenu kako bi zadržali kvalitetu i dovoljno sirovine za preradu. Zato na svim stručnim skupovima zagovaramo povećanje domaće proizvodnje koje bi pružilo sigurnost prerađivačima da ne ovise o poremećajima na drugim tržištima - kaže Lovrić.
Ante Madir, izvršni direktor Klastera dalmatinskog pršuta, kaže kako su mnogi proizvođači pomalo oprezno također digli cijenu pršuta za oko 15 posto, uglavnom zbog porasta cijena u EU.
- Događa se zanimljiv trend da cijena živih svinja raste, a cijena mesa to ne prati jer se trgovci plaše velikih padova prodaje. Kad je riječ o pršutu, lani je, recimo, jedan šleper butova bio oko 50.000 eura, a sada je 20.000 eura skuplji. Zatim, kod produženog tova, od konfekcijskog uzgoja od oko 130 kilograma do prosječnih 180 za butove, i cijena je veća jer su veća ulaganja, a značajno je skočila i cijena odojaka - kaže Madir.
On prognozira da bi i cijena uskrsnih šunki mogla ići gore, ali je, kaže, teško pretpostaviti koliko.
Međutim, s povećanjem cijena svinjetine zbog svjetske krize ne slaže se Vjenceslav Hruška, proizvođač šunki i kulena iz Bjeliševca pokraj Požege.
Manja razlika
- Moje svinje nemaju nikakve veze s Kinom i ne želim da mi to bude izgovor za dizanje cijena. Sam sam ih utovio svojom sirovinom i želim da moji stalni kupci za blagdane imaju tradicionalni proizvod koji će si moći priuštiti. Mogu oni dizati cijene, ali pitanje je tko će im to kupiti. Cijenu svojih uskrsnih šunki neću dizati, a planiram za blagdane dati nižu, prigodnu cijenu kulena jer slavim 25 godina od prvog koji sam proizveo za tržište - rekao nam je Hruška.
Ni Vlado Ferbežar, proizvođač nagrađivanih kulena i šunki, nije za dizanje cijena zbog Kine, nego zbog problema koji prate domaću proizvodnju.
- Nisam dizao cijene gotovo dvije godine i vidim da su me mnogi prestigli. Mene uvoz puno ne pogađa, čak mi i odgovaraju veće cijene jer je sada manja razlika između moje cijene mesa crne svinje i križanaca za hotele i one konfekcije iz uzgoja. Nedavno sam se odlučio za povećanje cijena od 10 do 15 posto zbog velikog porasta cijene odojaka, kojih je sve manje, a uz repromaterijal porasla je i cijena radnika kojih je također teško naći - kaže Ferbežar.
Njegova će šunka za Uskrs, za razliku od lani, biti skuplja za 5 kuna, 65 kuna za kilogram, a kilogram njegove nagrađivane šunke s kosti je 135 kuna, a rezana 190 kuna.
Tržna cijena
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako je na našem tržištu već dulje vrijeme primjetna raznolikost cijena kod privatnih malih mesara u odnosu na one koje imaju mesne industrije te trgovci koji uvoze za trgovačke centre velike količine, pa imaju i niže cijene.
- Prosječna EU tržna cijena svinjskih polovica u siječnju iznosila je oko 1,86 eura, što je pad u odnosu na cijenu iz prosinca za 5 posto, a u odnosu na siječanj prošle godine cijena je veća za 38 posto. U siječnju ove godine prosječna cijena svinjskih polovica E klase u Hrvatskoj bila je oko 1,89 eura za kilogram što je pad cijene u odnosu na prosinac za 3 posto, a u odnosu na siječanj prošle godine cijena svinjskih polovica u Hrvatskoj je veća za 33 posto - kaže Bobetić.
I dok kriza oko rasta cijena svinjetine pomalo prolazi, bit će zanimljivo vidjeti što će se događati s koronavirusom i turizmom jer bi smanjenje gostiju moglo dodatno srušiti cijene pojedinih kategorija mesa.
Analiza
Stoga su Danci, kao najveći europski proizvođači svinjetine, napravili temeljitu analizu prodaje dijelova svinjetine po regijama u koje izvoze.
Tako stanovnici EU, a među njima i Hrvati, najviše kupuju kotlete, plećke bez kosti, butove, lungiće i ruže. U SAD se najviše izvoze rebra i vratine za roštilj, a u Japan ruža i panceta. Rusi pak više vole carsko meso i leđa za slaninu nego plećku. Kinesko tržište tradicionalno je najveći uvoznik glava, njuški, ušiju, repova, papaka...