Gosti emisije U mreži prvog HRT-a bili su zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Iva Pejnović Franelić i virusni imunolog Luka Čičin Šain.
- Nadamo se da je četvrti val na svoj silaznoj putanji, to je tako zadnja tri do četiri tjedna. To je, kada gledamo na dnevnoj razini, to je smanjenje od nekakvih 16 do 17%. To su sigurno dobre vijesti, izjavila je Pavić Šimetin dodajući da još nema službene potvrde o pojavi omikron varijante u Hrvatskoj.
- Danas će se to rasvijetliti, za sada još nema službene potvrde. Radi se o jako zaraznoj varijanti, u JAR-u je dominantna u odnosu na delta soj. Do porasta je došlo u Africi u dva do tri tjedna, ova varijanta se može brzo širiti te može već sada globalno doći do zaraze.
- Dosta je rano da bi mogli biti potpuno sigurno, ali postoje karakteristike da će se varijanta omikron širiti, ističe Iva Pejnović Franelić dodajući da je delta varijanta za sada još uvijek dominantna. Najvažnije je da imamo alate koji su za sada se pokazali vrlo učinkoviti u sprečavanju širenja, trebamo ih nastaviti primjenjivati.
- Imamo informacije iz genetske sekvence. Utvrdili smo da ima i znatan broj varijacija unutar omikrona, nekakvih 50, 60 različitih varijanti. Ona se u Africi širi brzo, ali sve treba staviti u jedan kontekst, Afrika je po mnogo čemu drugačija od Hrvatske. Dob je u Južnoj Africi puno niža, prokuženost je relativno vrlo visoka. Informacije iz Afrike treba staviti u kontekst sredine gdje su one primijećene, ističe Luka Čičin Šain.
Kaže da je u domeni špekulacija pitanje izbjegavanja imuniteta kod nove varijante.
Jedna od teorija jest da je moguće da je ova varijanta dobila mutaciju pokupivši isječak genetskog materijala drugog virusa, vjerojatno nekoga koji uzrokuje prehladu.
- Pozivate se na studiju kolega iz Kanade. Nije nemoguće. Moguće da je došlo do razmjene genetskog materijala, ali u osnovi niti oni nisu sigurni, to je teško dokazivo.
Govori se da i da će osobe koje imaju omikron ići u dvotjednu, a ne u desetodnevnu izolaciju.
- Slično je onome kada je dolazila delta varijanta. Mi ne možemo spriječiti dolazak omikrona u Hrvatsku, moguće da je on već tu i da će se danas potvrditi. Ono što možemo napraviti jest usporiti taj ulazak i širenje u Hrvatskoj. To nam je važno da dobijemo određeno vrijeme, da bi mogli biti efikasniji, poglavito na kraju u liječenju toga soja. Usporavanje je izuzetno važno, ističe Pavić Šimetin, dodajući da upravo ta 14-dnevna izolacija ima tu svrhu.
WHO je upozorio da sprečavanje putovanja neće spriječiti širenje omikrona.
- Većina zemalja u ovom europskom prostoru u zadnje vrijeme intenzivira i pooštrava mjere. Politike u vezi s ograničavanjem putovanja su nacionalne odluke. Svaka bi zemlja trebala provesti analizu rizika i koristi, dodaje Pejnović Franelić.
Čičin Šain ističe da su u brojnim njemačkim pokrajinama na snazi tzv. 2G mjere.
- Osobe koje nisu cijepljene, a nisu niti preboljele koronavirus, one su ograničene u svojem kriteriju. To ne znači da se ne može otići u dućan, ali ne mogu otići u fitness centar ili bazen. Mnogi od tih centara ili javnih ustanova se zatvara. Primjerice u mojem gradu je zatvoren bazen za sve, čak i za one koji su se cijepili ili preboljeli koronavirus.
Što se tiče booster doza, Čičin Šain kaže da ne treba kalkulirati i da, ako je moguće, treba krenuti po tu dozu.
- Delta virus je sveprisutan, brojke su kriminalno visoke. Govorimo o trendu pada, ali to treba staviti u kontekst. Sada imamo 30 i nešto posto pozitivnih, imamo tisuće ljudi koji se svakoga dana dijagnosticiraju. To ne govori da je situacija dobra već govori da je ona mrvicu bolja nego prije nekoliko tjedana. Taj broj može opet krenuti prema gore, ako se opustimo. Ovo je jedan vrlo blagi pad, zaključuje.
Dolazi 48 tisuća doza za djecu, HZJZ će preporučiti cijepljenje sve djece starije od 5 godina
Pavić Šimetin komentirala je dolazak cjepiva za djecu stariju od pet godina.
- Dolazi za tjedan dana, 13.12., radi se o 48 tisuća doza, to je apsolutno dovoljno za sve potreba. Preporuka HZJZ-a će biti da se cijepe sva djeca u dobi od pet ili više godina. Posebno je važno da se cijepe sva djeca s kroničnim bolestima. Kronične bolesti povećavaju rizik za hospitalizaciju i teške oblike bolesti. Prema američkim istraživanjima, 17 su puta veći izgledi za hospitalizaciju djece s kroničnim bolestima u odnosu na zdravu djecu. Jedan od rizika je pretilost, u Hrvatskoj je oko 10% djece pretilo. Tu si i djeca koja boluju od astme, zaključuje za HRT Pavić Šimetin.