Platforma Umirovljenici zajedno predložila je da se u godine staža ubroje i godine redovitog studiranja obrazlažući takav prijedlog činjenicom da su visokoobrazovani zakinuti za dio mirovine jer teško da nakon studija i vremena potrebnog za pronalazak posla mogu u konačnici prikupiti 40 godina staža, koliko je potrebno za odlazak u zasluženu mirovinu.
Smatraju i da bi to bila jedna od mjera zadržavanja visokoobrazovanih mladih ljudi u Hrvatskoj i odmah zatim navode u kojim se sve zemljama Europske unije godine studija ubrajaju u radni staž. Ima tako kod nas ljudi koji prime informaciju kako god im odgovara pa je malo kroz svoje filtere provuku i plasiraju dalje uvjereni u neupitnu ispravnost vlastitog tumačenja.
Stipica zvani Pipa Student odmah je oduševljeno računao pa na svojih pedeset i dvije godine života pribrojao devet godina studiranja i zaključio da bi, ako još nešto staža otkupi, maltene sutra mogao u mirovinu. Nije Pipa Student ni za vrijeme studija Bog zna kako sjajno primao, selektirao i obrađivao podatke, a ni onih devet godina nije mu pomoglo da u konačnici diplomira. Međutim, toliko se dugo zadržao na studiju i još barem duplo toliko prepričavao anegdote da mu je trajno ostao taj status upisan u nadimak, jedan od onih nadimaka koji imaju i ime i prezime.
Džaba su mu tumačili da je to prijedlog, da nema šanse da to Vlada prihvati, ionako već ne zna otkud pare za penzije. Nije se Pipa Student dao uvjeriti ni da bi se tu računale godine redovnog studija, vjerojatno onoliko koliko studij, a ne nečija studiranja traju, a naročito je odbijao mogućnost da se to, sve da se i provede, vjerojatno ne bi odnosilo na ljude koji nisu završili fakultet. "Ne, ne, piše godine redovnog studiranja, evo vidi!", pa je gurao ljudima pod nos otvorene portale s viješću o prijedlogu, ideji, klimavoj i upitnoj, ali za njega gotovoj stvari.
"Ja sam redovno studirao, upao na faks iz prve, to šta nisam završio, a Bože moj, nije moja greška. Recimo, moja rodica, ona je vanredno nešto završila, ono, upisala uz plaćanje, i sad ona recimo, po novome, ne bi to mogla, ovo šta ja mogu, ranije u penziju. Kužiš?" "Ama Pipa, to je samo prijedlog, sve da to nekada i bude, ti ćeš dotad već otić‘ u mirovinu", govorili su mu. "A onda će mi se dodat‘ ekstra", neumoljiv je bio.
"Kako će ti se dodat‘ ekstra ako si već u mirovini?" "A čuj, u tom slučaju il‘ će mi se dodat‘ godine života il‘ neka lova. Nešto mora." S Pipom Studentom ne da se raspravljati. Tko ima živaca, može eventualno slušati i pitati se kakvim se to Pipa Student mehanizmima služi pa uvijek uspije sve protumačiti savršeno nelogično. Ali lako za Pipu Studenta, nego ima li što ozbiljnije nelogično u tom prijedlogu? Naravno da se ne bi računalo koliko je godina kome trebalo do diplome nego propisane godine studija, onoliko koliko piše da studij traje.
Platforma Umirovljenici zajedno nadalje navodi da visokoobrazovani teško prikupe onoliko staža koliko prikupe niže obrazovani, pa im je zato i niža mirovina, ali mnogi poslovi sa srednjom stručnom spremom su slabije plaćeni, pa je manja i mirovina. Naravno da nema garancije da ćete s diplomom imati veću plaću nego bez nje, iako to u državnim institucijama uglavnom i jeste tako, niti su svi ljudi koji nisu nakon srednje škole upisali fakultet odmah našli posao. Ili su ga možda i našli pa uz rad upisali studij. Trebaju li se njima te godine računati duplo?
Lijepa je to i poticajna ideja, meni je, evo, isto zagolicala maštu, skoro kao i Pipi Studentu, ali ima u njoj zrnce elitizma i privilegiranosti. To što netko nije bio u mogućnosti upisati ili završiti fakultet ne znači niti da se odmah zaposlio niti da je bio prijavljen ako se i zaposlio, ne znači niti da će, u konačnici, sakupiti više godina radnog staža, a bogme niti da će imati veću mirovinu. Matematika je u ovom slučaju kompliciranija od života samog.
Čitatelji Jutarnjeg lista koji su sudjelovali u anketi gotovo su jednoglasni u odnosu na ovo pitanje. Malo tko od njih misli da bi trebalo propustiti priliku za što raniji odlazak u mirovinu - samo njih 19 posto.