Hrvatska je 2019. donijela Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ili kolokvijalno Zakon o zaštiti zviždača kojim aktualna Vlada maše pred međunarodnim autoritetima kada ih želi uvjeriti da ohrabruje svoje građane da prijavljuju ili javno razotkrivaju nepravilnosti koje uoče u svojoj radnoj sredini te da zviždačima jamči svu pravnu zaštitu.
Svatko tko uoči nepravilnost u svojoj radnoj sredini, prema Zakonu o zaštiti zviždača, ima pravo birati kojim će je kanalom prijaviti: unutarnjim - povjerljivoj osobi određenoj za to u njegovoj radnoj sredini, ili vanjskim kanalom - izravno Uredu pučke pravobraniteljice koji je zadužen za provedbu tog zakona.
Zdravstvena inspekcija, međutim, ovih je dana naložila kazneni progon nepoznatog zviždača koji je fotografirao i javnosti dostavio potresnu fotografiju dviju starijih pacijentica naguranih u isti bolnički krevet u sisačkoj bolnici. Što, dakle, radi hrvatska Vlada - štiti zviždače kako joj nalaže zakon kojim se prema potrebi rado hvali, ili ih kazneno goni kako pokazuje slučaj sisačke bolnice?
Porazna fotografija
O sisačkom smo slučaju zatražili komentar od pučke pravobraniteljice, Tene Šimonović Einwalter koja provodi Zakon o zaštiti zviždača. "Ova fotografija je izuzetno porazna i vjerujem da je malo tko ostao ravnodušan kad ju je vidio", rekla je. Međutim, osoba koja je fotografijom javno upozorila na prizor iz sisačke bolnice nije se, dodala je, obratila Uredu pučke pravobraniteljice niti zatražila zaštitu.
Da bi se autor ove fotografije smatrao zviždačem kako ga definira postojeći zakon, mora ispuniti nekoliko važnih uvjeta, pojasnila je Šimonović Einwalter. U prvom redu mora biti zaposlenik bolnice, dostavne ili neke druge službe koja surađuje s bolnicom. Ako nije zaposlenik bolnice nego pacijent, ili njegova pratnja, onda po postojećem zakonu nije prijavitelj nepravilnosti.
Usto, da bi uživao pravnu zaštitu, zviždač mora prijavu podnijeti na zakonom predviđen način - putem unutarnjeg prijavljivanja - povjerljivoj osobi u svojoj radnoj sredini, ili vanjskog prijavljivanja - izravno pučkoj pravobraniteljici. Zviždač, pojasnila je, ima pravo i na javno razotkrivanje nepravilnosti, i to u više situacija: ako nakon što je nepravilnost prijavio u zakonskom roku nisu poduzete odgovarajuće mjere kao odgovor na prijavu.
Ili ako je imao opravdani razlog vjerovati da nepravilnost koju je uočio može predstavljati neposrednu ili očitu opasnost za javni interes kao u slučaju rizika od nepopravljive štete. Ili ako je imao razlog vjerovati da će bilo unutarnjim, bilo vanjskim prijavljivanjem sebe izložiti riziku osvete poslodavca.
No, bez obzira na to je li autor sisačke fotografije zaposlenik bolnice, ili netko od pacijenata ili njihove pratnje, ukazivanje na ovakvo postupanje prema pacijentima, rekla nam je Šimonović Einwalter, u javnom je interesu, prije svega zbog potrebe hitnosti reagiranja na ovakvo postupanje.
"Osoba koja je sve fotografirala prepoznala je kršenje prava, odlučila reagirati i, ako je suditi po posljednjim objavljenim informacijama, prvo obavijestila zdravstveni sustav.
Humano postupanje
Mislim da je izuzetno važno što ta osoba nije okrenula glavu od kršenja prava drugih osoba koje je vidjela i vjerujem da je svojom reakcijom smanjila šansu da se takva praksa ponovi", rekla je pravobraniteljica i naglasila: "Iskreno se nadam da zbog cijele situacije drugi građani neće biti obeshrabreni u reagiranju na probleme kojima svjedoče jer se bez takvih prijava problemi ne mogu niti rješavati.
Nadam se da se ništa slično više neće ponovit niti u jednoj hrvatskoj bolnici. Pacijenti i članovi njihovih obitelji imaju pravo i na postupanje na pristojan način kojim se ne narušava ljudsko dostojanstvo i ne ponižava. Zdravstvene ustanove i općenito zdravstveni sustav doista trebaju dodatno paziti kada je riječ o postupanju sa starijim osobama koje nisu uvijek u mogućnosti štiti svoja prava."