Apsurdna ideja pojedinaca da sustav obrazovanja zbog uštede na grijanju prijeđe na online nastavu, zgrozila je zaposlenike u školama.
- Mora se postići povlaštena cijena za škole, one trebaju biti prioritet. Ne moramo grijati razrede na 30 stupnjeva, ali učenici ne mogu sjediti u jaknama. Ni u kom slučaju nedostatak novaca za plaćanje grijanja ne smije biti razlog za online nastavu. Tako bi se za svaki idući potencijalni problem moglo reći – hajde, neka svi učenici ostanu kod kuće. A to je opasno za sustav - upozorava Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja opciju online nastave jednoznačno odbacuju komentarom: - Svatko kome je imalo stalo do kvalitetnog obrazovanja učenika zna da je taj prijedlog jedan od najlošijih do sada, iako je konkurencija dosta jaka, komentiraju u MZO.
Ipak, u vrtićima, školama, na fakultetima i znanstvenim institutima su itekako zabrinuti zbog poskupljenja energenata te apeliraju Vladu na što skorije donošenje rješenja. U lošijoj su situaciji ustanove koje se griju na plin, a jedna od takvih je Prva osnovna škola Bjelovar. Sezona grijanja tu će školu ove školske godine u prosjeku koštati čak osam puta više no posljednje dvije godine. Konkretno, u školskoj godini 2020./21. sezona grijanja koštala ih je 140 tisuća kuna, godinu iza 220 tisuća, da bi po potvrdi ravnateljice škole, Martine Supančić, u novoj školskoj godini iznos iste kubikaže plina po ponudi dobavljača iznosio vrtoglavih milijun i 400 tisuća kuna.
Čeka se potez države
- Prisiljena sam to prihvatiti jer nam ugovor istječe 31. kolovoza, a putem javne nabave dobili smo samo jednu ponudu, onu ‘Međimurje plina‘, s kojom trebamo sklopiti novi ugovor od 1. rujna. Možemo nešto uštedjeti tako da smanjimo temperaturu u prostorijama za stupanj, dva; sve sastanke zaposlenika odrađujemo online i znatno smanjimo grijanje u školi nakon 14 sati. No, to su zanemarive uštede. Pritom ne zaboravite da smo energetski obnovili školu. Da nismo, cijena bi bila dvostruko veća, kaže ravnateljica škole, koja uz matičnu ima i četiri područne. Matična škola ima oko 3000 kvadrata i radi u jednoj smjeni.
- Čekamo potez države jer trebamo biti svjesni da većina škola ne zarađuje, odnosno ne ostvaruju prihode i ne mogu funkcionirati bez pomoći osnivača. Mi nismo poduzetnici, no u naplati energenata vode nas kao poduzetnike. Kada bi se to promijenilo, problemi bi bili manji. Za odluku je krajnje vrijeme jer sezona grijanja kreće za otprilike mjesec i pol dana, podsjeća ravnateljica.
Školama poseban problem predstavljaju i ‘veliki potrošači‘, poput sportskih dvorana.
– Ne možemo ukinuti rad školske dvorane. Ona je otvorena od jutra do pola jedanaest navečer, do kada treninge imaju klubovi. Ako to ukinemo, opet onemogućavamo djeci trening. Neko rješenje će se morati naći. Nadam se da će država povećati decentralizirana sredstva, kaže Martina Supančić.
Promjena modela
I drugi ravnatelji škola rješenje problema vide u promjeni modela naplate energenata školama.
– Škole se vode kao gospodarski subjekti, tvornice, i na taj način plaćamo više no da energente plaćamo po cijeni kućanstava. Drugi je korak energetska obnova škola, za što je moguće dobiti europska sredstva, kaže predsjednik zagrebačkog ogranka Udruge srednjoškolskih ravnatelja Zlatko Stić, po kojemu rješenje sigurno nije ‘budalaština s online školom‘.
Komentirajući izjavu bjelovarskog gradonačelnika Daria Hrebaka kako ‘u školama više nema komoditeta, niti otvaranja prozora‘, Stić poručuje kako bi ‘volio popiti kavu s Capakom i Hrebakom pa da shvatim zatvaramo li ili otvaramo prozore škola‘. Naime, dok gradonačelnik priča o zatvaranju prozora, u novoj školskoj godini na snazi će biti zadnja epidemiološka preporuka HZJZ-a, po kojoj je ‘prostore nužno provjetravati više puta dnevno‘.
U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske imaju i drugi prijedlog: - Vaučere za škole i fajrunt! Ovo su preveliki troškovi da bi ih županije mogle podnijeti. Obaveza države jest da vodi računa o javnom školstvu, pa neka se pokaže. Samo pomišljanje na online nastavu je nedopustivo u kontekstu uštede energenata. Ne treba nam takva država koja kani štedjeti na grijanju djece - poručuje predsjednica Nada Lovrić.
Predsjednik Školskog sindikata ‘Preporod‘ Željko Stipić rješenje problema vidi pak u dva smjera. Prvi je sufinanciranje gradskih i županijskih proračuna u dijelu nabave energenata, a drugo na razini svih EU zemalja ujednačiti visinu temperature u školskim prostorijama. – Online nastava nije rješenje za ovu situaciju. Zagovarati online mogu samo oni koji o školstvu nedovoljno znaju, ne žele mu dobro ili nastupaju kao produžena ruka interesnih skupina koje u online nastavi vide mogućnost zarade - kaže Stipić. Međutim, Njemačka je danas donijela paket mjera uštede energije, uključujući grijanje radnog mjesta na najviše 19 stupnjeva. Ipak, od te mjere koja bi po pisanju Hine trebala biti na snazi do konca veljače iduće godine, izuzete su bolnice, vrtići i škole.
Troškovi veći i do 50 posto
Osim škola, velike troškove energenata imaju fakulteti i instituti. Dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Gordan Gledec, kaže kako su njihovi računi za struju porasli oko dva i pol puta, a očekuju i da će značajno poskupjeti toplinska energija.
- Godišnje je za režijske troškove FER dosad plaćao oko šest milijuna kuna, od čega gotovo pola osiguravamo sami, a ostatak iz državnog proračuna. Očekujemo da će ti troškovi porasti i do 50 posto. Ministarstvo najavljuje i novi model programskih ugovora pa se nadamo da će i ova poskupljenja uzeti u obzir kad se budu određivali iznosi koji će biti dostavljeni fakultetima, kaže dekan.
Iz Ministarstva zasad kratko poručuju kako se ‘radi na cjelovitom modelu rješavanja problema‘.
Osim problema s plaćanjem energenata, nakon vala poskupljenja hrane otvoreno je i pitanje hoće li rasti cijena prehrane u dječjim vrtićima i školama?
- U rebalansu proračunu predložit ćemo određene promjene materijalnih troškova, ne samo u obrazovanju, već i u socijali, no nitko ne razmišlja u smjeru da bi se to prelilo na leđa roditelja. Dakle, sigurno nećemo dizati cijene prehrane djece. Početni iznos predviđen u proračunu za tu namjenu sada je neadekvatan zbog enormnog rasta cijena, međutim Grad će naći načina da se taj jaz premosti i sasvim sigurno neće biti povećanja cijena prehrane u obrazovnim ustanovama kojima upravlja grad - kaže Damir Bakić, saborski zastupnik Kluba zeleno-lijevog bloka.
Najugroženiji građani
Iz gradske uprave Rijeke odgovaraju nam kako će u predstojećem prijedlogu gradskog proračuna nastojati osigurati dodatne modele i sredstva s ciljem amortizacije neizbježnog povećanja troškova života, prvenstveno za najugroženije građane.
- Što se vrtića tiče, roditelji-korisnici usluga predškolskih ustanova čiji je osnivač Grad Rijeka podmiruju trošak prehrane djece u okviru utvrđenog iznosa sudjelovanja u cijeni programa. Iznos sudjelovanja nije mijenjan od 2008. godine i iznosi od 550 kuna do najviše 720 kuna, ovisno o prihodu kućanstva. Grad Rijeka u ovom trenutku ne planira povećanje cijene vrtića u 2022./2023. pedagoškoj godini, no kao osnivač Grad je u svakodnevnoj komunikaciji s vrtićima i svaka će se dodatno utvrđena potreba, kao i do sada, ažurno zajednički razmatrati - kažu.
Dodaju kako Grad Rijeka u okviru svog Socijalnog programa podmiruje troškove i usluge boravka djeteta u dječjem vrtiću u cijelosti ili djelomično, sukladno utvrđenim mjerilima.
Rijeka je, naime, osnivač 23 osnovne škole i dvije posebne odgojno-obrazovne ustanove u kojima se organizira prehrana za učenike dok borave u školi. Međutim, Odluku o visini cijene jednog obroka po učeniku donose Školski odbori škola. Cijena obroka po učeniku je različita od škole do škole i na to osnivač nema utjecaja. Ipak, Grada putem Socijalnog programa u cijelosti podmiruje troškove organizirane marende za učenike od 1. do 8. razreda osnovne škole i Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka dok za polaznike produženog boravka ili cjelodnevne nastave (učenici od 1. do 4. razreda) i troškove ručka i užine.
Primili smo odgovor i iz Osijeka, gdje svi osnovci imaju besplatan školski obrok kojega sufinanciraju Grad i Osječko-baranjska županija.
- Grad Osijek analizira i razmatra sve mogućnosti prije donošenja bilo kakve odluke. Pratit ćemo stanje na tržištu hrane i energenata, a o svakoj odluci, kao i do sada, na vrijeme ćemo izvijestiti javnost - poručuju.