"Antifašizam se danas pozicionira nasuprot ne samo fašizmu i nacizmu i njihovim novim neofašističkim i neonacističkim oblicima, nego i nasuprot nekih drugih pokreta, praksi i političkih stranaka koje su ultranacionalističke, antimigrantske, homofobne, antifeminističke...", kazala je u Briefingu predsjednica i saborska zastupnica Nove ljevice Ivana Kekin.
Navodi primjer dvojice maloljetnika iz Sirije i Afganistana s kojima je neki dan razgovarala. Oni su, kaže, u dobi od 14 i 15 godina iz svojih zemalja sami bez roditelja krenuli prema Europi i tvrde da im je najteže bilo iz BiH ući u Hrvatsku jer ih je hrvatska policija tukla, bacala u hladnu vodu, oduzimala im stvari, skidala ih do gola... Kekin tvrdi da je takvo ponašanje hrvatske policije fašističko.
Cijelu emisiju Briefing donosimo na samom kraju ovoga članka.
"Kada zlostavljate, maltretirate ili tučete ljude na temelju toga od kuda oni dolaze, onda je jasno da tu ima elemenata takvog postupanja.
To nije dvojbeno. Jedan je mladić rekao - razumijem zašto nas bacate natrag u Bosnu, ali ne razumijem zašto nas pritom tučete. Posve je evidentno da postoji različit tretman izbjeglica, ovisno o tome odakle dolaze, a sve bi izbjeglice trebalo tretirati s jednakom sućuti. Kao što ćemo prihvatiti ukrajinske izbjeglice koje bježe od užasa u toj zemlji, ne bismo smjeli odbijati, a posebno ne tući one koji dolaze iz Sirije i Afganistana", kaže Kekin kojoj to govori da se hrvatska država, dobrim dijelom zahvaljujući HDZ-u, nije dovoljno odredila o tome što se dogodilo 1945. godine.
"Kao društvo moramo biti sasvim jasni tko su bili dobri, a tko loši momci. Činjenica je da je antifašistički pokret oslobodio Hrvatsku od režima NDH koji je najsramniji dio hrvatske prošlosti jer su pod njim počinjeni najgnusniji zločini. Taj je isti režim rasprodao hrvatski teritorij predavši Istru i Dalmaciju Talijanima. Već 30 godina se u Hrvatskoj pod vodstvom HDZ-a kontinuirano radi na reviziji povijesti i relativizaciji ustaških zločina. Da bi se NDH učinio malo prihvatljivijim, onda se antifašizam mora učiniti malo manje prihvatljivim. I to je ono što radi HDZ. Oni na taj način manipuliraju. Pokušavaju proturiti tezu da antifašizam ide uz jednopartijski odnosno nekakav autoritarni režim i da nije sukladan i kompatibilan s demokracijom što je apsolutni nonsens. Antifašizam je preduvjet za pravu demokraciju, slobodu i jednakopravnost ljudi", ističe Ivana Kekin koja smatra da Josip Broz Tito zaslužuje ulicu ili trg u Zagrebu.
Napominje kako je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu stajala na pravoj strani povijesti, na strani pobjednika.
"U Hrvatskoj se povijest uči tako da se jednim okom gleda što diktira državna vlast. To je problematično. Ja sam 90-ih godina išla u školu i od Drugog svjetskog rata sam učila samo o Bleiburgu. Poslije sam to nadoknađivala", otkriva Kekin dodajući kako je malo stvari u životu crno ili bijelo, no kada se govori o fašizmu, ustašama i NDH, tu su stvari vrlo jasno crne. Otkriva kako će se u Zagrebu truditi na dostojniji i značajniji, ali i veseliji i vedriji način obilježavati Dan antifašističke borbe.
"Stvarno mi je puna kapa toga da desničari i nacionalisti prisvajaju domoljublje. I da su od domoljublja stvorili pejorativan pojam pod kojim sada podrazumijevamo ljude koji kradu ili koji ljubav mjere mržnjom prema dugima i drugačijima. Ja mislim da se naše društvo treba voljeti i voditi na načelima solidarnosti, jednakopravnosti i društvene pravde.
A to je sve što antifašizam ima u svojim korijenima. Bez antifašizma Hrvatske danas ne bi ni bilo", zaključuje Kekin koja kao ljevičarka smatra da resurse na Zemlji trebamo dijeliti, a ne za njih ratovati, ali razmišljati i da nešto ostane i za generacije koje dolaze nakon nas. Tvrdi kako će Zeleno-lijeva koalicija nastaviti s upornim radom i dati sve od sebe da na parlamentarnim izborima 2024. osvoji vlast u Hrvatskoj jer smatra da je bazični preduvjet razvoja Hrvatske micanje HDZ-a s vlasti. Bi li kao liječnica, u slučaju dolaska na vlast, prihvatila funkciju ministrice zdravstva.
"Teško mi je to sada reći. Imali smo puno liječnika ministara zdravstva pa se ne može reći da su baš briljirali", odgovara dodajući kako je hrvatsko zdravstvo zapušteno i da loše koristi svoje resurse. Napominje da je samo otkako Vili Beroš vodi zdravstveni resor, država dala 160 milijuna kuna privatnoj poliklinici Medikol za pretragu PET CT, umjesto da je hrvatsko zdravstvo kupilo aparate za tu pretragu što bi koštalo 60 milijuna. Tvrdi kako se Medikolu pogoduje već 14 godina tijekom kojih mu je isplaćeno više od milijardu kuna, osim u vrijeme kada je na vlasti bio SDP. Napominje kako se ništa ne radi ni na poticanju mladih liječnika da specijaliziraju primarnu zdravstvenu zaštitu u kojoj jako nedostaje liječnika. Ističe kako bi država trebala uvesti vaučere za siromašne građane kao i pojeftiniti javni prijevoz. To bi se, predlaže, moglo financati i uvođenjem jednokratnih dodatnih poreza naftnim kompanijama koje u ovoj situaciji ostvaruju dodatne profite.
"MOL će ove godine samo na hrvatskim poljima nafte i plina ostvariti ekstra profit od najmanje pola milijarde dolara", tvrdi Ivana Kekin.
Pogledajte emisiju Briefing u cijelosti: