Vraćanje služenja obveznog vojnog roka tema je koja je otprilike svakih šest do 12 mjeseci aktualizira u Hrvatskoj. Ovog puta je razlog rat u Ukrajini zbog kojeg ponovo dio oporbenih političara traži obvezni vojni rok.
Kao argument se naglašava potreba da mladi ljudi nauče rukovati oružjem i da usvoje ratne vještine. Nadalje, tvrdi se kako Hrvatska nema dovoljno ljudstva za popunjavanje svojih pričuvnih snaga te da je profesionalna vojska nedovoljna za obranu zemlje. No s druge strane stoje vrlo čvrsti argumenti za neuvođenje obveznog vojnog roka.
Slab interes mladih
On je suspendiran 2007. godine jer se više od 50 posto mladih koji su trebali ići služiti vojni rok pozivalo na prigovor savjesti te su odlazili na civilno služenje. Situacija ni danas nije ništa bolja i sva relevantna istraživanja pokazuju da su mladi nezainteresirani za njega. Oni koji to žele mogu dragovoljno služiti vojni rok.
Nadalje, procjene su kako bi za ponovno uvođenje vojnog roka trebalo godišnje izdvajati oko 500 milijuna kuna što je za ovaj preopterećeni proračun previše. Također bi se moralo zaposliti dodatnih oko 2000 ljudi koji bi radili s novacima i najvjerojatnije promijeniti Ustav kako bi i žene mogle služiti vojsku. Upitno je i stanje vojnih objekata u kojima bi mladi ročnici bili smješteni.
- Na sastancima koalicije o uvođenju vojnog roka uopće nije bilo nikakve rasprave. Nismo još o tome razgovarali. Stav naše stranke o obaveznom uvođenju vojnog roka je negativan. Hrvatskoj ne treba obavezni vojni rok, ali važno je osigurati potrebnu edukaciju u ukupnoj populaciji. Hrvatskoj treba kvalitetna profesionalna vojska i opće znanje na osnovama teritorijalne obrane - izjavio je za Jutarnji list Radimir Čačić, iz Narodne stranke- Reformisti.
Otpor javnosti
Kako neslužbeno saznajemo, u Ministarstvu obrane u ovom se trenutku o uvođenju obveznog roka uopće ne razmišlja. Posljednji put tu mogućnost spomenuo je ministar obrane Mario Banožić u svibnju prošle godine, ali je nakon toga premijer Plenković jasno rekao kako od toga nema ništa. Bivši ministar obrane Damir Krstičević 2017. godine pokušao je uvesti obvezni vojni rok, no naišao je na velik otpor javnosti. Potom je najavljivao uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja u trajanju od mjesec dana. Rađene su i određene analize uvođenja tog osposobljavanja, no na kraju se od svega odustalo te je zaboravljeno.
U ovom trenutku u Hrvatskoj je aktivan sustav dragovoljnog služenja vojnog roka koji je uveden 2008. godine. Do kraja 2021. godine dragovoljno osposobljavanje završila je 10.221 osoba, 8795 muškaraca i 1426 žena. Trenutačno je na osposobljavanju 161 ročnik, među kojima su 123 muškarca i 38 žena.
Za ovaj vid osposobljavanja među dijelom mladih vlada prilično veliko zanimanje s obzirom na beneficije koje kandidatima daje država. Kako bi ih potaknula, Vlada je 2019. podigla novčanu naknadu dragovoljnim ročnicima s 2000 na 3000 kuna što je znatno povećalo broj prijava.