Rad od kuće, online sastanci, vjenčanja bez uzvanika, telefonska medicina i rođendan bez poljupca, samo su neki od primjera koji su do početka 2020. godine bili nezamislivi. Epidemija koronavirusa napravila je tektonske promjene u svim sferama života u cijelom svijetu. No, iako je proglašen kraj epidemije, mjere više ne postoje možemo reći da živimo u vremenu ‘novog normalnog‘.
Došli smo do trajne promjene, a što smo naučili i što još trebamo naučiti iz iskustva razgovaralo se tijekom drugog dana HealthComm Foruma, prve regionalne konferencije u organizaciji Val grupe koja spaja komunikacije i zdravstvo s ciljem povratka povjerenja građana u zdravstveni sustav.
Marko Milić, glasnogovornik Vlade kazao je kako je Hrvatska među prvim zemljama prepoznala ozbiljnost situacije i počela donositi Odluke, što smatra pravovremenom reakcijom.
- Našli smo se u izazovnim vremenima, krizi bez presedana. Morali smo brzo donositi odluke jer brojne djelatnosti nisu mogle raditi u lockdownu. Vlada je napravila sve da se održe radna mjesta. Iako smo zbog korone 2020. imali snažan pad, Hrvatska se uslijed Vladinih mjera oporavila do te mjere da smo danas među prvim zemljama po rastu BDP-a kada govorimo o zemljama članicama EU - kazao je Milić.
Osvrnuo se i na komunikaciju ali i Stožer i Znanstveni savjet te dodao kako nisu uvijek imali svi jednoznačno mišljenje, ali da su uvijek slušali struku i na osnovi njih donosili odluke.
- Imali smo sustav obavještavanja koji je transparentan i stavili na vrh struku ali smo inzistirali da štitimo zdravlje ali i brinemo o aktivnostima i gospodarstvu - kazao je glasnogovornik Vlade.
Kako je epidemija išla svojim tokom, dodaje Milić, građani su postajali nervozniji zbog mjera i pandemija je zasigurno otkrila neke fenomene u društvu.
- Ne može se svima ugoditi. Tijekom epidemije imali smo one koji zagovaraju potpuno zatvaranje, i traže najstrože mjere, a s druge strane imali smo čak i one koji su govorili da je korona izmišljena i da je u cjepivu čip - naveo je Milić. Stava je da se danas ne trebaju involvirani ispitivati kao da su na optuženičkoj klupi.
- Možda je bilo nekih grešaka, možda su neke mjere mogle biti blaže, neke čvršće ali svako novo iskustvo je tu da se nauči nešto novo i sigurno smo spremni za novu ovakvu ugrozu - zaključio je.
S njim su se složili i čelni ljudi dvije bolnice koje su podnijele najveći teret covida, Klinike za infektivne bolesti dr.Fran Mihaljević, Alemka Markotić i Ivica Lukšić iz KB Dubrava. Smatraju kako je bilo teško i izazovno ali da su uspjeli odraditi dobar posao, a iako nikad ne možeš biti spreman na novu epidemiju, smatraju da sada imaju više iskustva.
Markotić je spomenula izjavu koja je podijelila javnost ‘ako želite korona party, imat ćete ga. Kazala je kako nekim ljudima od početka nije sjelo da se moraju čuvati i ovo je bilo da ih se trgne.
A na pitanje što bi promijenila, vezano za cijelu epidemiju Markotić je kazala da bi više pazila na izjave o privatnom dijelu života, koje ljude stavlja u kućice.
- Imala sam osjećaj da moram svima sve odgovoriti, sada bi birala one koji znaju postaviti pitanje, a ne one koji rade destrukciju - kazala je.
Lukšić je kazao da je koronavirus ubrzao procese u društvu i da imamo dostupne brojne informacije ali da nisu sve točne pa se stoga ljudi pitaju kome vjerovati.
- Tu dolazimo do problema komunikacije, informiranja građana uz pitanje vjerodostojnosti i utemeljenosti. Pandemija je otvorila niz pitanja koji traže odgovor i s kojima ćemo se baviti u budućnosti - kazao je Lukšić i zaključio da je temelj povjerenje u sustav i doktore, te da unatoč svoj modernoj medicini, umjetnoj inteligenciji ključ je povjerenje prema čovjeku, liječniku, medicinskoj sestri.
Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara kazao je da unatoč evidentnom manjku medicinskih sestara, epidemija se izdržala.
- Da, nedostaje medicinskih sestara, ali sretni smo što i dalje ima interesa mladih za upis u tu srednju školu - zaključio je Gazić.
Inače, drugi dan konferencije otvorio je Dejan Verčič, znanstvenik i stručnjak sa Sveučilišta u Ljubljani koji je naveo da vjeruje kako više ljudi umre na operacijskim stolovima jer je upravo interna komunikacija mogla bolje funkcionirati.
Smatra kako se odnos između doktora i pacijenta kompletno promijenio i da zapravo stručnjacima i znanstvenicima vjerujemo sve manje i manje.
- Kad se osjećamo loše, prvo googlamo, pa idemo liječniku kojemu sami govorimo dijagnozu koju smo si samostalno i samouvjereno postavili, i koju terapiju trebamo uzimati - kazao je Verčič.
Nadalje, hiperdemokracija i hiperpismenost su, smatra, danas, ono s čim se suočavamo svugdje, pa i u zdravstvu pa ne brinemo o tome koliko je netko o nečemu učio i istraživao.
Goborilo se i o hiperdemokratizacija u medicini gdje je zaključeno da sve možemo mjeriti sami uz pomoć tehnologije i to je izvrsno za prevenciju, ali doktor je i dalje potreban da na osnovu svih tih podataka kaže kako postupati s obzirom na te podatke.
- Kad sljedeća pandemija dođe, ljudi će biti još skeptičniji, to je naša realnost. Prije smo vjerovali onome čemu nas se podučavalo, sad se sve preispituje - zaključio je Verčič.