Ishod ponovljenog suđenja 27-godišnjem Filipu Zavadlavu za trostruko ubojstvo nije se, što se tiče visine sankcije i utvrđivanja motiva, pomakao niti za milimetar - i ovaj je put dobio jedinstvenih 40 godina zatvora odnosno po 15 godina zatvora za tzv. "obično" ubojstvo Jurice Torlaka, Marina Bobana i Marina Ožića Paića koje je izrešetao 11. siječnja 2020. godine u centru Splita, javlja Slobodna Dalmacija.
Peteročlano sudsko vijeće na čelu sa sutkinjom Višnjom Strinić nije prihvatilo pravnu kvalifikaciju koju je zastupalo ŽDO u optužnici, a to je da se radi o teškom ubojstvu iz bezobzirne osvete i to zato jer su navedene tri žrtve prodavale drogu okrivljenikovom bratu Stanislavu te su od njega i starijeg mu brata Filipa iznuđivali novac.
Iz činjeničnog opisa djela "ispale" su te tvrdnje kao i tvrdnje ŽDO-a da je Zavadlav, nakon što je s većim brojem hitaca usmrtio na Šperunu Torlaka i Bobana, došao ispred kuće obitelji Malvasija za koju se znalo da je mjesto gdje se prodaje droga tražeći Jerka Malvasiju kojeg je također htio likvidirati.
No, nije ga našao, a onda je uočio na motociklu kakvog je koristio Malvasija osobu s kacigom i u nju je ispalio hice ubivši ga, a na kraju se ispostavilo da je to bio Ožić Paić, a ne Malvasija.
Zavadlav je krajem veljače 2021. godine za ubojstva koja mu se stavljaju na teret osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. I tad je sudsko vijeće zauzelo stav da motiv nije utvrđen, ali i da nije niti bitno utvrditi ga obzirom da su smatrali da nije u pitanju kvalifikacija teškog ubojstva iz bezobzirne osvete.
No, Visoki kazneni sud tu je presudu ukinuo sredinom rujna 2022. godine te vratio predmet opet istom vijeću s uputom da se motiv mora utvrditi ako kvalifikacija iz optužnice "drži vodu".
Novo suđenje Zavadlavu počelo je krajem prosinca 2022. godine i to u dijelu koji se toče trostrukog ubojstva, dok je postala pravomoćna zatvorska jedinstvena kazna od dvije i pol godine zatvora koliko je Zavadlav dobio zbog dovođenja u opasnost života i imovine te zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja.
Naravno, i na ovu je presudu moguće uložiti žalbu kojih će sigurno biti s obje strane, no ovaj put VKS više neće moći vratiti predmet u Split već će, ako odluče da se presuda mora ukinuti, oni morati provesti kompletnu raspravu i donijeti pravorijek.
Zanimljivo je da je Zavadlav tijekom cijelog ponovljenog suđenja nastojao uvjeriti sud, iako je to bio posao ŽDO-a koje je trebalo dokazati svoju tešku kvalifikaciju, da je motiv bio bezobzirna osveta i da se on slaže s tim, no negirao je da je on počinitelj.
Čak je predlagao i svjedoke koji su trebali potvrditi da su žrtve bile te koje su ga maltgretirale i iznuđivale. No, svjedoci jesu govorili o tome da se on žalio da ima problema s nekim osobama, ali nikome nije govorio o njihovim imenima.
- Sud je tijekom postupka stekao vrlo dobar uvid u boju glasa, ponašanje okrivljenika, njegovu ekspresiju i neverbalnu komunikaciju, a pri iznošenju obrane to je ponašanje drastično odudaralo i bilo je afektirano i teatralno pa je jasno bilo da on unaprijed želi izazvati sumnju u svoje mentalno stanje. Okrivljeni negira krivnju, a upravo svi materijalni dokazi i to snimke videonadzora s raznih objekata te tragovi njegove DNA koji su vještačenjem pronađeni na automatskoj pušci s kojom je pucao i tragovi barutnih čestica na rukama i odjeći te iskazi svjedoka pokazuju da je upravo on počinitelj... Da bi se radilo o bezobzirnoj osveti ona mora prelaziti okvire "obične" osvete, a takav primjer je krvna osveta...
Da se ovdje radilo o hladnokrvnom i planiranom teškom ubojstvu iz bezobzirne osvete je opisano u činjeničnom opisu optužnice, no to nije dokazano... Motiv je ostao nerazjašnjen kao i razlog zašto se odlučio na ovaj čin. Skriven je u psihi počinitelja i ako ga on nije spreman otkriti, o njemu možemo samo nagađati, a pravi motiv možda nikad neće biti otkriven - navela je, uz ostalo, u svom obrazloženju sutkinja Strinić.
Navela je i da su roditelji žrtava opovrgli da su njihovi sinovi bili dio narko miljea i da su prodavali drogu, a nitko od svjedoka nije rekao imena žrtava kao osoba o kojima im je Zavadlav pričao da ga iznuđuju i zlostavljaju.
Sud je ovaj događaj okarakterizirao kao jedan od najtežih i najbrutalnijih zločina počinjenih na području Dalmacije te je sutkinja istaknula da "nitko nema pravo nikome oduzeti život" te da je Zavadlav trebao, ako je imao prioblema sa žrtvama, to prijaviti nadležnim institucijama odnosno policiji (a on to nije niti jednom napravio - op.a.).
- Ugasio je tri mlada života, niti jednom nije izrazio sućut niti formalno kajanje zbog svog čina nego žrtve naziva "crkotinama". Kao olakotne okolnosti sud je cijenio da je bi bitno smanjeno ubrojiv i njegove teške obiteljske prilike, a kao otegotne brutalnost, raniju osuđivanost, hladnokrvnost, kao i to što je koristio ubojito oružje koje žrtvama nije dalo nikakvu šansu da prežive - navela je sutkinja u obrazloženju.
Zavadlav je podigao ruku na kraju želeći nešto kazati, no sutkinja mu je hladno rekla da nema više pravo obraćati se sudu.
Kako Zavadlav nema imovine niti ikakvih primanja, troškove postupka pokrit će država.