- Konkretan slučaj ne mogu komentirati, ali ćemo ispitati sve okolnosti ovog ubojstva, posebno prethodna postupanja nadležnih tijela ukoliko ih je bilo u odnosu na rodno utemeljeno nasilje - prva je reakcija Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Prema podacima MUP-a u 2020. godini u RH je evidentirano ukupno 36 ubojstava, od kojeg broja je ubijeno ukupno 19 žena, dok je od tog broja 14 ubojstava žena moglo u širem smislu biti kvalificirano kao femicid – odnosno ubojstva žena od strane muškaraca među bliskim osobama. Od navedenih 14 ubojstava 9 žena ubijeno od strane njima bliskih sadašnjih ili bivših intimnih muškaraca pa ta ubojstva predstavljaju femicid u užem smislu.
Brojke u porastu
Brojke ubijenih žena od 2018. godine su u porastu, a u komparaciji s 2018., imamo porast od preko 50% ubijenih žena i to skoro u oba ključna parametra - u brojkama ukupno ubijenih žena i u brojkama žena ubijenih od strane bivših ili sadašnjih intimnih partnera (suprug sadašnji/bivši, izvanbračni partner sadašnji/bivši, partner sadašnji/bivši). S druge strane, kada broj ubojstava žena iz izvještajne godine kompariramo s praćenim razdobljem od 2016., uočava se kako je već petu godinu za redom zadržan visok postotak od preko 50% žena ubijenih od strane muškaraca s kojima su bile u intimnim vezama
Utvrđeno je da je skoro kod svih do sada analiziranih slučajeva postojao neki od navedenih elemenata koji su ukazivali na opasnost od femicida, no učinkovite i adekvatne mjere zaštite žrtava redovno su izostajale.
'Femicide watch'
Iz Ureda pravobraniteljice dodaju da je kao jedan od vlastitih institucionalnih doprinosa u borbi protiv nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja to što pravobraniteljica aktivno vodi Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje – „Femicide Watch“, kojeg je osnovala 2017. godine.
U suradnji s drugim resornim tijelima i ministarstvima, pravobraniteljica pozorno prati i analizira sve slučajeve obiteljskog nasilja, nasilja prema ženama, a posebno sve slučajeve ubojstava žena koja su počinili njima bliski i/ili intimni muškarci. Naime, tragične posljedice kod obiteljskog, partnerskog i općenito nasilja muškaraca prema ženama, u najvećem broju slučaja nastupaju kada neko tijelo iz sustava prevencije, zaštite žrtve i/ili progona počinitelja zakaže, odnosno izvrši krive procjene rizika za žrtvu ili ne poduzme sve mjere iz djelokruga svojih nadležnosti.
Pravobraniteljica već godinama upozorava na definirane glavne rizične okidače izloženosti žrtve mogućem femicidu, odnosno na one alarmne signale koji ukazuju na visok stupanj rizika koji kod prethodno rodno utemeljenog nasilja može dovesti do ubojstava žena od strane bliskih im (bivših i/ili sadašnjih) intimnih muškarca. Na sastancima tijela Femicide Watch-a višekratno su kao najviši stupnjevi rizika od femicida isticani: protivljenje žene nasilničkoj vezi i/ili raskid iste, odnosno napuštanje nasilnog muškarca, prethodna psihička poremećenost i/ili nestabilnost nasilnog muškarca, prijetnja ubojstvom i/ili samoubojstvom i/ili pokušaj samoubojstva nasilnog muškarca, posjedovanje oružja, sklonost činjenju kaznenih djela.