Hrvatska je s Amerikancima postigla dogovor o nabavi borbenih vozila Bradley, za što će izdvojiti 145,3 milijuna dolara, objavio je danas premijer Andrej Plenković. Ukupna vrijednost ovog posla iznosi 196,4 milijuna dolara, a američka donacija će iznositi 51,1 milijuna dolara, što znači da će Hrvatska uplatiti 145,3 milijuna dolara.
Hrvatska će dobiti 62 borbena vozila, 22 vozila za rezervne dijelove i 5 za obuku, a njihova modernizacija odvijat će se u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu. Oprema uključuje automatski top od 25 mm, strojnicu kalibra 7,62 i protuoklopne rakete.
- Želim izvijestiti hrvatsku javnost da su postignuti dogovori s američkom stranom u vezi s borbenim vozilima pješaštva, vozilima Bradley - rekao je premijer na početku.
- Vozila su dio programa suradnje SAD-a i RH iz 2017. godine, naše prve vlade. Pripremili smo razmjenu pisama da se formalizira okvir te donacije i suradnje, kako bi se ta vozila modernizirala i stavila u funkciju. Ambicija je Hrvatske da ima pješačku brigadu, kopnena vojska mora imati odgovarajuću opremu.
Prvo, ukupna vrijednost ovog programa je 196,4 milijuna dolara. U ranijoj fazi je ponuda SAD-a bila da će njihova donacija biti 45 milijuna dolara. Kroz razgovore smo dogovorili da će donacija biti 51,1 milijun dolara. Time će uplata s hrvatske strane biti manja za 6 milijuna dolara, 145,3 milijuna dolara. Kad je riječ o vozilima, raniji dogovor je bio 62 borbena, 5 za obuku i 17 za popravke, rezervne dijelove. … Nakon razgovora, sva 62 borbena vozila bit će modernizirana, kao što je u prvoj varijanti trebalo biti 28. Umjesto 17 vozila za rezervne dijelove, bit će 22 vozila za rezervne dijelove. Oprema ovih vozila bit će takva da uključuje automatski top, strojnicu, protuoklopne rakete…
HV će kroz nekoliko godina dobiti kvalitetu i biti bolje opremljena. Modernizacija će se odvijati u Đuri Đakoviću koji će u suradnji s američko-britanskom korporacijom biti zadužen za modernizaciju. Strateški cilj Hrvatske o jačanju partnerskih odnosa sa SAD-om je ispunjen. Dobili smo manju cijenu, veću opremljenost, te 22 vozila za sigurne dijelove i osiguran posao za Đuru Đakovića, koji može postati servisni centar šireg spektra. To je potvrda dobre suradnje. Hvala ministru, razgovori su nam omogućili da sutra donesemo odgovarajuću odluku - rekao je Plenković.
Nakon premijera javnosti se obratio i ministar obrane Mario Banožić. - Detektirali smo rizike, kroz razgovore sa Glavnim stožerom donijeli smo rješenje, koje Ministarstvo obrane donosi. Dobivamo veći broj vozila, priveli smo proces kraju. Sinoć smo dobili posljednje ponude, očekujem pozitivno mišljenje Ureda predsjednika. Očekujem da će reakcije biti bolje nego prije nekoliko tjedana - rekao je Banožić.
Plenković je istaknuo kako sva vozila neće doći odjednom. - Prva će doći 2023., doći će sukcesivno, a jačat će se i kapaciteti u tvornici. Oni se dosad nisu bavili Bradleyima. Cilj je da budu modernizirani i preuzeti od članice NATO-a, Hrvatske. Na nivou koji želi HV. Ovo je projekt naše Vlade, nastavili smo ga u drugom mandatu. U Đuri Đakoviću ide se na model koji su željeli predstavnici stožera HkOV, srednje pješačke brigade. Patria vozila su na kotačima, ovo su na gusjeničarima. Sa svim detaljima će ministar upoznati članove saborskog Odbora. Potpisivanje ugovora? Nema ugovora nego će biti razmijenjena pisma, a pisma će potpisati ministar Banožić - rekao je Plenković.
- Razgovori moraju biti temeljiti i detaljni, kad imamo pravnu podlogu vodeći računa o činjenici da je proračun za obranu najveći ikad, 7.2 milijardi kuna, napravili smo dobar dogovor. Došli smo do rješenja koje je dobro za Hrvatsku, vodili smo ovaj posao odgovorno - istaknuo je premijer.
Banožić je poručio kako smo "uštedjeli 106.000 dolara po vozilu". - Milanović? Proces bi bio bolji da je predsjednik bio afirmativan, ali on sebe stavlja u primat, kao i sa nabavom borbenih zrakoplova - rekao je Banožić.
Premijer je pojasnio kako prva tranša na naplatu stiže kroz sljedećih tjedana, a onda kroz nekoliko godina. - Dogovor je fleksibilan, možemo otplatiti i ranije. Oko 47 milijuna dolara stiže u prvoj tranši - naglasio je.
Plenkovića su novinari potom pitali da komentira napetosti vezane za Ukrajinu, ali i Milanovićeve jučerašnje izjave o rusko-ukrajinskoj krizi. - Ja sam ekstenzivno komentirao tu temu, mogu ponoviti da je nestvarna u svakom pogledu. Reputacijski? Zaključite sami. Nije ovo prvi put da imamo pozive naših veleposlanika nakon izjava Milanovića. Izjave o Bugarskoj, Srbiji, Mađarskoj, BiH... To mi djeluje konzistentno urušavanje odnosa sa zemljama s kojima imamo bitne odnose. Stav Vlade oko Ukrajine je jasan, postoji napetost, imamo osam godina okupirana područja... Temeljna pozicija Hrvatske je teritorijalni integritet, diplomacija, deeskalacija, mirno rješenje i suradnja. Ta je politika principijelna, drži se postulata međunarodnih prava. Hrvatska je bila u toj situaciji devedesetih, uspjeli smo. To je naše iskustvo, bili smo primatelji sigurnosti s mirovnim operacijama UN-a. Želimo razvijati partnerske odnose s Ukrajinom i sa Rusijom. Uloga Hrvatske je konstruktivna, da podijeli svoje iskustvo i put rješenja. Nećemo špekulirati o eskalaciji. Svi žele mir. Ukrajinci su nas priznali u prosincu 1991., imamo sjajnu suradnju, razumijem da nisu bili oduševljeni onim što su čuli - rekao je Plenković.
Premijer je potom komentirao činjenicu kako je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila da je otvorila pregovore s Hrvatskom.
- RH u vanjskopolitičkom sustavu ima tri cilja - Schengen, europodručje te dublja integracija unutar EU. OECD je organizacija najrazvijenijih zemalja svijeta. Nema kluba osim OECD-a kojima bi još mogli pristupiti, svi drugi su za zemlje veće gospodarske snage. Tu ćemo s još pet zemalja raditi na tomu da se proces intenzivira. OECD ima specifičnu metodologiju pristupa. Učinit ćemo sve da to bude što prije. Dobili smo veliki plus iz Pariza - izjavio je Plenković.
Premijeru je potom bilo postavljeno pitanje o najavljenom testiranju učenika na koronavirus svakog ponedjeljka.
- U interesu je procesa da su učenici u razredima. Uz sve prednosti digitalizacije, osobito u prvoj azi, analize pokazuju da je za stjecanje znanja bolje da su u školama. Ovim naporom, testiranjem ponedjeljkom, izbjegavamo situaciju da nam iz obrazovnog sustava ispadaju cjeli razredi. Brojevi su visoki. Srećom, ne prati ih broj hospitaliziranih niti je povećan broj preminulih. Samo kombinacijom cijepljenja, uzimanjem booster doze i mjerama možemo suzbiti širenje covida. Financiranje testiranja? Država može financijski to pratiti - rekao je Plenković te potom komentirao mjere koje će Vlada poduzeti zbog visokih cijena energenata.
- PDV na struju je 13 posto, na plin 25 posto, a cijene su zajamčene do 1. travnja. Radimo temeljite analize, naknade za 64 tisuće socijalno ugroženih stanovnika su do 200 kuna već danas. Imamo manevarski prostor da proširimo polje primjene i na plin. Pokrivat će se vaučerima. Proširit ćemo broj obuhvaćenih jer bi veći broj ljudi mogao biti kvalificiran za te mjere, a podići ćemo naknadu. Nismo još sigurni koliko, no bit će dovoljno da se troškovi pokriju - obećao je premijer.