Na dvodnevnoj videokonferenciji članova i članica Europskog vijeća razgovaralo se o epidemiološkoj situaciji, sigurnosti i obrani te odnosima s južnim susjedstvom.
Nakon tog sastanka počela je press konferencija premijera Andreja Plenkovića o nizu aktualnih tema. Govori o epidemiološkoj situaciji, cijepljenju i mjerama za potporu gospodarstvu, kao i o obnovi nakon potresa, izboru suca Vrhovnog suda, govoru mržnje, lokalnim izborima i mnogim drugim temama.
Cilj je do ljeta procijepiti 70% stanovništva EU
- Jučerašnja rasprava odnosila se na zajedničku borbu protiv pandemije koronavirusa. Glavni pritisak prema vodstvu EK išao je za tim da se u razgovorima s farmaceutskim kompanijama distribucija cjepiva ubrza. Tu smo svi bili unisoni i vrlo čvrsti. Vlada RH kao dobar domaćin naručila je 6,8 milijuna doza cjepiva. To znači, više doza nego što Hrvatska ima stanovništva starijeg od 18 godina. Razgovarali smo i o novim sojevima koronavirusa. Treća tema je bila razgovor o epidemiološkim mjerama, a one moraju biti proporcionalne težini situacije. Četvrta tema je o tzv. certifikatima za cjepivo, odnosno o zelenim propusnicama. Tu je trenutno obavljena razmjena mišljenja. Niz država želi više podataka prije sveeuropskog dogovora. Zadužili smo diplomate da nastave razgovor o tome. Govorili smo i o pitanju međunarodne solidarnosti: zaštitit ćemo se od covida nakon što budu zaštićeni državljani EU ali i državljani trećih država. S te strane je bitno imati na umu da je do sada prema procjenama EK cijepljeno 8% stanovništva starijeg od 18 godina. Od njih je 5% primilo drugu dozu. Cilj je do ljeta cijepiti 70% stanovništva na razini EU, što je oko 255 milijuna ljudi. Važno je za nas to da će EK nastaviti razgovore s farmaceutskim kompanijama. Tijekom ožujka se očekuje i odobrenje cjepiva Johnson&Johnson. Razgovarali smo danas i o pitanju obrane i sigurnosti. Raspravljena su pitanja strateškog kompasa. O tom dokumentu će rasprava početi negdje prije ljeta a trebao bi se usvojiti sredinom ožujka 2022. Taj dokument bi u obrambenom i sigurnosnom smislu trebao definirati Europsku uniju. Želimo komplementarnost EU i NATO-a, rekao je Plenković i nastavio o ekonomskim i epidemiološkim mjerama.
- Od 1. ožujka idemo u daljnje popuštanje mjera uz uvjet da se svi ozbiljno pridržavamo preporuka struke. Važno je da razgovaraju ministri Marić, Aladrović, Brnjac, Ćorić s predstavnicima HUP-a. Donijeli smo političku odluku da ćemo kao do sada pratiti privatni sektor hrvatskog gospodarstva, iako će mnogima od 1.3. biti omogućen širi opseg aktivnosti. Pratit ćemo onaj dio gospodarstva koji ne može raditi kao prije korone i pratiti ih u naknadi fiksnih troškova. Smatramo da su ove odluke ispravne, primjerene, da ćemo pronaći sredstva bez rebalansa i drugih većih zahvata. Ova sredstva za ožujak ćemo pronaći na pozicijama ministarstava kako ih imamo do sada. Siguran sam da će povratak sporta u dvorane biti dobar i koristan, da se u zadnjim tjednima zime pripremimo za proljeće i ljeto. Želim se osvrnuti na temu igara na sreću, kasina i sl. Sve te aktivnosti državi plaćaju koncesiju državi za svoj rad. Ako ne rade, tog prihoda nema. pritom država njima plaća fiksne troškove i troškove zaposlenika. Vidjeli smo da u epidemiološkom pogledu njihovo funkcioniranje nije problematično, a država je financijski na dobitku. To je smisao a ne osoban afinitet Vlade ili nekoga od nas, rekao je Plenković.
Pad BDP-a
Govorio je o padu BDP-a od 8,4% na razini 2020. godine.
- To je očekivana vijest, u skladu s globalnim trendovima. Svjetsko gospodarstvo je palo, EU je pala, Hrvatska se našla u situaciji da se osjetila kriza. Kada gledamo 8,4, to je bolje nego procjena Europske komisije. Veći pad BDP-a se na kraju nije dogodio. I dalje Hrvatska u odnosu na 2021. i gospodarski rast je uz Španjolsku i Francusku za koje se očekuje da će imati najveći rast, 5,3% se procjenjuje za Hrvatsku. Danas vidimo da je tek 2,1% manje zaposlenih 2020. nego 2019. godine, a pritom su povećane prosječne plaće u privatnom, javnom i državnom sektoru. Do sada je 9,3 milijarde isplaćeno poslodavcima za plaće radnicima koji su ostali zaposleni i omogućeno im je premoštavanje ove krize, rekao je Plenković.
Najavio je da će se uskoro vidjeti jedan od efekata Vladine porezne reforme.
- Oslobađanje mlađih od 25 poreza na dohodak, ili 50% za one od 26. do 30. godine. uskoro će mladi dobiti povrat poreza za prošlu godinu.
Govorio je i o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
- Instrument EU iduće generacije ima 2 komponente: bespovratna sredstva i još 3,5 mlrd eura zajmova. Mi smo sada u fazi kroz ožujak i travanj da se bližimo finalizaciji pregovora oko nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prvo se fokusiramo na 6 mlrd. bespovratnih sredstava, a drugi korak je priprema novog višegodišnjeg financijskog okvira, a treći korak će biti daljnji projekti uz reforme za zajmove koji su omogućeni. - Suprotno nekim informacijama, mi smo daleko iznad 30% u ovom trenutku onoga što bi na kraju trebalo ići privatnom sektoru kao krajnjim korisnicima., rekao je Plenković.
'Ne vidim smisleni razlog za kreiranje velikog političkog konflikta'
Osvrnut ću se na dvije političke teme, a jedna je oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.
- Model izbora predsjednika Vrhovnog suda prije izmjene Zakona o sudovima i sada mogu usporediti s modelom izbora glavnog državnog odvjetnika prije izmjene zakona i sada. Mislim da je intencija promjena zakona o sudovima bila dobra i korisna. Zato što omogućuje onima koji su zainteresirani da budu predloženi od strane predsjednika republike čija je to ustavna ovlast i oko toga nema dilema ni skrivenih namjera, intencija je da se i njemu pomogne da bira ljude koji su se javili na javni poziv, ispunjavaju uvjete i pritom elaboriraju. Ja sam bio u poziciji da imam ovlast da predlažem glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva, a zatim i nakon javnog poziva. Mogao sam analizirati program. I da me pitate iz tog iskustva što mi je draže, puno mi je draža druga opcija. Stjecaj okolnosti je da smo predsjednik i ja pravnici. Imamo bolji uvid u struku, premda se nismo bavili strukom dosad ni jedan, ni drugi. Može se dogoditi da dođu ljudi koji nemaju veze s tom strukom. Kako će znati kakav je to pravnik, sudac, profesor? Bila je riječ o preporuci GRECA kojem je načelu zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, zahvaljujući svojim osobnim kvalitetama. To je da bi se povećala transparentnost. Ja ne vidim smisleni razlog za kreiranje velikog političkog konflikta. Uopće ga ne vidim. Ta tema dolazi na dnevni red iz nekog razloga koji je po meni nepotreban. Ne vidim ništa sporno da se bilo tko tko želi javi na javni poziv i kaže svoj plan, a predsjednik zatim bira i predlaže Saboru i onda Sabor odlučuje. Mislim da je ovaj sustav bolji nego bez toga. Taj pomoćni alat pomaže predsjedniku i Saboru. U konačnici, je li neki zakon u skladu s Ustavom ili ne, možemo imati o tome svoj stav, ali Ustavni sud je onaj koji o tome odlučuje. Sve drugo su stavovi i mišljenja.
'Ljudi su napeti ali nije rješenje produbljivati tenzije'
Osvrnuo se i na govor mržnje.
- Ta tema je intenzivna. Nema nikakve posebne zavjere od moje strane ili Vlade da nameće tu temu u javni prostor. Nije nitko od nas kazao da netko ne može doći u neki ugostiteljski objekt. To je napisao netko drugi. Zahvaljujući tome da je ta činjenica postala vijest u javnom prostoru, ona zaslužuje reakciju: čvrstu i jasnu, reakciju osude koja je došla od nas. Ali nismo se osjetili osobno pogođeni, da smo ucviljeni jer nismo čuli kritiku u zadnjih par godina. Ovo je bilo širokopojasno diskriminiranje ogromnog broja ljudi koji nisu samo članovi HDZ-a. Na to treba reagirati. Zato je HDZ reagirao na reakciju prema SDP-u i njihovim političarima. Mi smo jako protiv toga, to nije dobro. To stvara i povećava tenzije u već polariziranom društvu. Stvara nesnošljivost, isključivost, potiče agresiju. Ljudi su napeti ali nije rješenje produbljivati tenzije, raditi na podjelama i govoru mržnje. Tome se trebamo usprotiviti. Ove teme nisu dobre ni za koga i zna biti vrlo kratak put od nekog natpisa do neke fizičke agresije. Imali smo tu napad prije 5 mjeseci koji je mogao završiti ubojstvom hrvatskog policajca. Slučajno nije. To je bilo prije samo 5 mjeseci i to nije nepovezano. Zato je važno kod ovih tema razmisliti. Nije se dogodilo manipuliranje nametanjem tema. Dogodilo se razotkrivanje dvostrukih kriterija. To je bit ove rasprave u političkom smislu. Svaka diskriminacija je više nego opasna. , kaže Plenković.
Novinari su Plenkovića upitali o covid putovnicama i korištenju cjepiva mimo onog dogovorenog putem EU.
- Nije bilo dogovora o tome da se na političkoj razini kazalo da od nekog dana imamo certifikate koji funkcioniraju. Puno šefova Vlada je reklo da nemaju još dovoljno podataka. Raspravu ćemo nastaviti. Kada je riječ o drugim cjepivima, pod vremenskim smo pritiskom. Mi smo pitali Rusiju detalje o njihovom cjepivu. nitko ne naručuje cjepivo koje nije bilo odobreno od EMA-e.Zato postoji HALMED, EMA, da države i društvo a i građani budu sigurni da cjepivo koje se administrira bude u redu. Zdravorazumski je očekivati od Vlade da cjepivo koje ide na tržište vaše zemlje bude sigurno. Ako ta cjepiva prođu proceduru i dobiju verifikaciju EMA-e i HALMEDA, nemamo nikakav problem. Nije cjepivo nešto što se nabavlja na nekakvoj burzi, halo Bing, kako brat, toliko doza cjepiva... To nije realno i bilo bi neodgovorno. Što da bude negativnih posljedica?
Pratimo li EU do kraja?
- Svi su izrazili nezadovoljstvo. Nitko nije rekao da je sretan i da je sve super. Ja sam govorio o kidnapiranju cjepiva prije 7-8 tjedana. Svi su u istoj poziciji...
Komentirao je i navode predsjednika Milanovića da je netko iz Vlade dolazio kod Milanovićevog šefa kabineta i nešto tražio i predlagao kada je riječ o izboru predsjednika Vrhovnog suda.
- Bitno je da poštujemo propise, Ustav i zakone. Predsjednik je na dužnosti malo više od godinu dana. Siguran sam da je njegov predstojnik ureda upoznat s novom procedurom nakon izmjena zakona o sudovima. To se nije otkrilo ovaj tjedan, to se zna. Nepoznavanje propisa ne ispričava. Ja sam pitao Malenicu da ga pitam je li se sastao s Miljenićem. Jesu. Na tom sastanku nije bilo razgovora o proceduri. Malenica mi je prenio da niti u jednom trenutku nije bilo otvoreno neko od ovih pitanja kojima se bavimo zadnjih dana. Baš kada je predsjednik bio Ivo Josipović a Milanović predsjednik Vlade, donesena je odluka o kontinuitetu, govorimo o imenovanju gospodina Hrvatina. To su neke druge okolnosti, neki drugi razlozi i pogledi. - Ne vidim ništa sporno da ministar pravosuđa razgovara s predstojnikom Ureda predsjednika. Ja nisam glasnogovornik niti svog ministra, a još manje Ureda predsjednika. Pa ne ide ministar tamo u dokolici, ne ide u neki klub... Ja bih volio čuti na što predsjednik aludira. Takve paušalne ocjene o institucijama koje postoje, gdje su čak Hrvati na čelu, nećemo ih bagatelizirati. Tko misli da je to istina? Je l' to sve bez veze? Je li zamjenik predsjednika Vrhovnog suda na čelu nekog bezveznog tijela koje se zove Greco, i da je glavna tajnica Vijeća Europe na čelu neke bezvezne organizacije...?, kaže Plenković.
Kriza sudbene vlasti?
Odgovorio je na pitanje želi li Milanoviću oduzeti njegovu ustavnu ovlast te hoće li doći do krize sudbene vlasti.
- Apsolutno mu ne oduzimam ustavnu ovlast da bira predsjednika Vrhovnog suda. Ja nisam ni u snu mislio da ćemo se baviti ovom temom. Zašto se time bavimo? U čemu je catch? Ako njemu nitko ne paše, ok. Što on gubi s ovim? Ne vidim u čemu je problem. Njegov stav mene ne bi trebao na bilo što obvezivati, a ja sam tu manje bitan, bitan je Hrvatski sabor. Vlada tu nema ulogu, rekao je premijer.
Novinari su ga upitali hoće li se odazvati na Pantovčak ako ga predsjednik pozove na razgovor o toj temi.
- Nema potrebe, on je sam rekao da je to između njega i Sabora. Nismo mi o toj temi razgovarali, treba ju ozbiljno provoditi sukladno zakonu. Ovo je tema koja nama dolazi ne baš kao korona, ali ničim izazvana.
Novinari su ga upitali kako vidi intenciju predsjednika da inzistira na toj temi.
- Ne znam. Nisam uspio iz njegovih pojašnjenja vidjeti zašto. Imao je priliku s Josipovićem osvježavati Vrhovni sud, a to nisu učinili jer su odabrali Hrvatina. Ja mislim da se bavimo jednom isfabriciranom temom kojom se ne bismo trebali baviti. Ako mu se ne sviđaju kandidati koji su se prijavili, neka raspiše novi javni poziv pa mu se možda onda netko svidi. Nisam još ni čuo koji je njegov kandidat. Tko je taj kandidat mimo javnog poziva?
Govorio je i o govoru mržnje u slučaju iz Imotskog.
- Ova tema je slična kao ona od prije više od 3 godine kad je bila Istanbulska konvencija. Postoji percepcija da su lijeve političke opcije osjetljivije na takva pitanja. Mislim da to nije baš tako. Cijeli mandat su imali za Istanbulsku konvenciju. Uvijek su na braniku moraliziranja a desni centar je to napravio. Svi koji žele to svesti na šalu, kako bi oni reagirali u Rijeci da je vlasnik kafića u istu poziciju doveo SDP, njihove simpatizere i birače. Volio bih vidjeti bi li im i to bila šala.
'Nema toga što ne možemo izdržati'
Milanović je jučer rekao da se u RH tuklo aktiviste ali nikad HDZ-ovce i Plenkoviću poručio neka izdrži.
- Ja nakon korone nisam oslabio, nema toga što mi ne možemo izdržati. Dapače. Ja ne govorim ovo radi sebe nego radi članova, simpatizera i birača.
Upitan je i kako gleda na moguću odluku hrvatskih sudova npr. u slučaju Horvatinčić koji je uoči odlaska u zatvor operiran u Beču i najavljuje se da će tražiti odgodu služenja zatvorske kazne.
- Imate iskustvo u medijima i politici i ne očekujete da komentiram bilo koji konkretni predmet. U svim reformama koje smo imali, išli smo za tim da u procesnom smislu stvari budu brže, učinkovitije, da smanjimo mrežu sudova, da pravosuđe bude učinkovitije, da nema izvrgavanja i mijenjanja smisla postupka i na tom tragu ćemo i ubuduće mijenjati procesne zakone. To je sve što vam mogu reći, rekao je Plenković.
