Gomilanje ruskih vojnih snaga uz granicu s Ukrajinom potaknulo je zemlje NATO saveza na niz reakcija. Zastrašujuća situacija za Ukrajince traje već nekoliko mjeseci, zbog čega je američki predsjednik Joe Biden u prosincu prošle godine odobrio paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 200 milijuna dolara.
Pošiljke su u Ukrajinu počele slijetati u subotu, a u pitanju je uglavnom municija za prvu crtu obrane. Premda je službena Moskva u nekoliko navrata negirala želju za napadom ili invazijom u Ukrajinu, sile NATO-a, predvođene SAD-om, žele poduzeti sve radnje i mjere kako do toga doista ne bi došlo.
Ipak, vojna intervencija u kojoj bi sudjelovali američki vojnici na ukrajinskom tlu, neizgledna je, kako su u više navrata potvrdili iz Bijele kuće. "Američki predsjednik nema interes, namjeru ili želju vojne trupe poslati u Ukrajinu", kazala je glasnogovornica predsjednika Jen Psaki.
No u slučaju potrebe za odgovorom NATO-a, Pentagon je potvrdio kako je oko 8500 vojnika spremno za polazak u Europu.
Osim Amerikanaca, koji su zajedno s Britancima i Kanađanima spremni na "neviđene sankcije za Rusiju s iznimnim posljedicama", Danska u Litvu šalje borbene avione F-16, Španjolci četiri borbena aviona šalju u Bugarsku te spremaju tri broda za pridruživanje NATO-snagama na Crnom moru. Ako za to dođe potreba, Francuska će vojska u Rumunjsku poslati vojne trupe, piše TRT.
Na vojnoj pomoći SAD-a zahvalio se ukrajinski ministar obrane Rostislav Zemlinsky. "Naš je neprijatelj moćan, no uz naše partnere i narod Ukrajine, mi smo moćniji", poručio je ministar.
Privremena veleposlanica SAD-a u Ukrajini, Kristina Kvien, kazala je kako će "SAD pružiti pomoć i podršku u osiguravanju prava Ukrajine na samoobranu."