Nakon pisanja Istre 24 o lovnom turizmu u Nacionalnom parku Brijuni, u kojem uz posredništvo pojedinih turističkih agencija na otočje stiže bogata klijentela kako bi uživala u blagodatima nacionalnog parka, a sve je pak dodatno "oplemenjeno" ponudom ekskluzivnog lova na jelene aksise, lopatare i muflone, dogodio se potpuni obrat.
Novo vodstvo nacionalnog parka odlučilo je zaustaviti praksu lovnog turizma, a kako taj portal ekskluzivno doznaje, upravo će to biti tema sastanka novog vršitelja dužnosti ravnatelja Eduarda Kolića s predstavnicima nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Kolić je potvrdio da u Nacionalnom parku više neće biti organiziranog lova. Priznaje da je prije imenovanja na novu funkciju upravo on bio zadužen za organiziranje lovaca no to je, dodaje, radio "jer mu je to bio posao".
Ova promjena događa se neposredno nakon što je Istra24 objavila članak o izlovu divljači u nacionalnom parku i uputila niz konkretnih upita kojima tražimo uvid u dokumentaciju o ugovorima koji su sklapani s posredničkim turističkim agencijama, brojkama o izlovu divljači i zaradi koju Brijuni ostvaruju od prodaje lovačkih trofeja.
Cijeli lovački biznis na Brijunima provodio se potpuno netransparentno. Na stranicama Nacionalnog parka nema apsolutno niti jedne informacije o ponudi lova na otočju, a kamoli o itinereru lovaca koji odsjedaju u brijunskim vilama, a na otočje dolaze prvenstveno kako bi pucali u divljač koja živi u nacionalnom parku prirode.
Pretragom službenih stranica nacionalnog parka, piše portal, nisu uspjeli pronaći ni cjenik izlova divljači. Nema ni podataka o prihodima koje Javna ustanova ostvaruje na temelju organiziranog lova u kojima sudjeluju bogati stranci.
Iako je novi vršitelj ravnatelja Eduard Kolić ranije naveo da Brijuni od vanjskog lova zarade oko 50 tisuća kuna godišnje, doznaju da cifre dozežu i do 200 tisuća kuna.
Lov na Brijunima odvijao se pod patronatom nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ali i Ministarstva poljoprivrede. Praksu komercijalizacije lova i organizirani dolazak putem agencija, uveo je nedavno smijenjeni HDZ-ov ravnatelj Marno Milotić.
Jedini podatak koji se javno može pronaći o lovu na Brijunima jest odluka Upravnog vijeća Nacionalnog parka iz listopada 2020. godine . Na toj se sjednici našla i točka dnevnog reda pod nazvivom "cijena odstrela divljači i usluga u lovu", no bez navođenja cijena i konkretnih lovačkih usluga.
U lov na Brijunima je dolazila bogata klijentela, piše Istra 24, a spominju se i arapski miljunaši. Odvijao se uz amenovanje nadležnog ministarstva. Sa svime je, naravno, bilo upoznato i Upravno vijeće na čijem se čelu nalazi bivši državni tajnik, a danas načelnik sektora za zaštićena područja i ocjenu prihvatljivosti pri Ministarstvu gospodarstva i regionalnog razvoja Josip Hren.
Ni u Planu Upravljanja otočja, kao ni u godišnjem Planu zaštite održavanja i očuvanja nacionalnog parka, nema detalja o lovačkoj ekskluzivnoj ponudi odstrjela divljači po izboru.
Štoviše, u Planu upravljanja istaknuto je "da od proglašenja Brijuna nacionalnim parkom nije bilo lova, te se jelenska divljač na Velikom i Malom Brijunu prenamnožila te danas stvara velike probleme na travnjačkim površinama i u šumskom ekosustavu".
U cilju zaštite i očuvanja posebnosti otočja te odgovornog i održivog gospodarenja s divljači u Parku, 2011. godine izrađen je Program zaštite divljači u Nacionalnom parku Brijuni za razdoblje od 2011. do 2021. godine.
Ovim Programom Javna ustanova nastojala je smanjiti broj alohtone divljači i time uspostaviti ravnotežu održivosti biljnog i životinjskog svijeta. U tom dokumentu ne navode se jasne smjernice kako se divljač smanjuje, a kamoli da se vrste reduciraju odstarelom lovaca turista koji paket aranžman na Brijunima skupo plaćaju. Ne manje bitan podatak je i sljedeća činjenica.
Prema članku 20. Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Brijuni, na području Nacionalnog parka "zabranjena je svaka vrsta lova i lovnih aktivnosti". Članak 21. pritom zabranjuje nošenje i korištenje vatrenog oružja, kao i drugih sredstava pogodnih za lov (luk i strijele, klopke, mreže itd.) na području Nacionalnog parka.
Prema istom Pravilniku, na području Nacionalnog parka zabranjeno je rastjerivanje, proganjanje, uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje životinjskih vrsta. Članak 16. pak kaže da se iznimno, na temelju stručne studije i uz dopuštenje Ministarstva, mogu hvatati životinjske vrste, ako to služi očuvanju životinjskih vrsta Nacionalnog parka.
Uz dopuštenje Ministarstva, dozvoljeno je hvatanje životinjskih vrsta u svrhu znanstvenog proučavanja, radi provođenja sanitarnih mjera, te uspostavljanja prirodne ravnoteže.
Moglo bi se zaključiti da su lovci znanstvenici, a da se lovačke seanse odvijaju pod krinkom "uspostavljanja prirodne ravnoteže".
- Nakon što sam preuzeo dužnost v.d. ravnatelja, jedan od prvih poteza bit će da se ide u smjeru da se s lovom na otoku prekine. Već sam dao nalog da se svi ugovori zaustave i svi ugovori s agencijama su poništeni. Od jučer, više nitko ne može ni na bilo koji način doći u lov na Brijune. Plan je divljač transportirati na neka drugu lokaciju, a o tome ću također razgovarati u Ministarstvu, no zasad ne bih otkrivao koja je lokacija u planu - kaže Eduard Kolić.
Novinari dozmaju i da su s javnom ustanovom poslovale razne turističko-lovne agencije. Bile su to Bilo lov d.o.o.iz Bjelovara, Adria hunt d.o.o iz mjesta Punat, pulska agencija Alecta i Koliba d.o.o. iz Rijeke. No agencija s otoka Krka i Koliba iz Rijeke nikad nisu bile angažirane. Je li bilo natječaja za agencije?
- Agencijama koje pokažu interes, treba se omogućiti da rade s javnom ustanovom. Nije bilo nikakvog favoriziranja. Svatko tko želi sklopiti ugovor i ako je sve pravno i zakonski u redu i u skladu s propisima, ima pravo raditi. Dakle, sve agencije koje su bile zainteresirane i ispunjavale su sve zakosnke okvire, mogle su se javiti - kaže Kolić.
Navodno su se od prihoda koji se ostvarivao od lova na Brijunima, kupovala hrana za životinje i svi potrebni dodatni preparati.
Na pitanje koliko ima divljači na Brijunima, Kolić odgovara da postoje podaci koje se rade na temelju prebrojavanja i utvrđivanja stanja divljači.
- Na Brijunima je oko tisuću komada divljači. Zbog boniteta staništa, na otoku bi trebalo biti najviše 300 komada divljači. To je maksimum i de facto to bi značilo da bi 700 komada divljači trebalo prebaciti na neku drugu lokaciju. Već imamo i određene planove i ideje po tom pitanju, a glavni nam je cilj revitalizacija parka izmještanjem viška životinja na jednu drugu lokaciju. Jedan od ciljeva plana upravljanja je da se krene u revitalizaciju šumskog eko-sustava i livadnih površina nacionalnog parka. Osnovna djelatnost parka je prije svega očuvanje, zaštita te korištenje i promicanje prirodnih i kulturnih vrijednosti NP Brijuni - kaže v.d. ravnatelj, dodajući da je to ujedno njegov prioritet.
Kolić je komentirao i unutarnji Pravilnik Nacionalnog parka po kojem je lov zabranjen. Kaže, taj Pravilnik vrijedi, ali postoji izuzetak.
- Postoji prostorni plan, Plan upravljanja i Program zaštite divljači koji je odobren od nadležnog ministarstva, a kojim se odobrava odnosno traži da se smanji broj divljači na određeni broj zbog održavanja biološke ravnoteže - izjavio je Kolić.
I Hrvatske šume imaju vlastitu turističku agenciju HŠ Tours koja se bavi organiziranjem lova, ali ta agencija s Brijunima nije poslovala. Agencija Hrvatskih šuma lovcima nudi lovačke aranžmane diljem hrvatskih lovišta, netaknutu prirodu, ugodan smještaj, domaću hranu i lov na životinje.
Cijene lovačkih trofeja na Brijunima bile su raznolike, a ovisile su o veličini rogova muflona, jelena lopatara i aksisa. Brijunska komisija nakon provedenog bodovanja, svakom trofeju dodjeljuje takozvane točke. Što više točaka divljač ima, to je rog bogatiji, a time i skuplji.
Cijena rogova divljači s Brijuna kreće se od tisuću do 20 tisuća kuna, koliko su lovci izdvajali za rogove kapitalca-jelena aksisa. Meso divljači prevozilo se u jednu klaonicu u Pazin, a lovci su sa sobom kao uspomenu s Brijuna odnosili samo kupljene rogove.