VELIKI ISKORAK

Europski sud donio važnu presudu u korist hrčka. Evo o čemu se točno radi...

Zaštita neke vrste se ne može provesti samo na lokaciji trenutnog prisustva već mora zahvaćati i cijelo područje
 Friedhelm Adam/Imagebroker/Profimedia

Europski sud pravde 28. listopada donio je povoljnu presudu u slučaju vezanom uz europskog hrčka, koja se odnosi na članak Direktive o staništima gdje se zahtijeva od država članica EU da poduzmu nužne mjere kako bi se uspostavilo sistem stroge zaštite životinjskih vrsta u njihovom staništu. Time se želi spriječiti „pogoršavanje ili uništavanje područja razmnožavanja ili odmaranja“, piše BIOM.

Vrsta na koju se Aneks IV odnosi je europski hrčak. Ovaj je slučaj nastavak na preliminarnu presudu donesenu u srpnju 2020. koja je ostavila neodgovorenim pitanje vezano uz interpretaciju termina „područja razmnožavanja“.

Europski sud pravde utvrdio je da se termin „područje razmnožavanja“ kako je naveden u članku 12(1)(d) Direktive o staništima treba interpretirati široko. Ovaj termin ne pokriva, kaže sud, samo područja razmnožavanja pojedinih primjeraka strogo zaštićenih vrsta (u ovom slučaju europskog hrčka), nego i okoliša tog područja koji je potreban da bi se vrsta uspješno razmnožavala.

Također, pojam pokriva i mjesta razmnožavanja koja više nisu nastanjena, ali „gdje je dovoljno velika vjerojatnost da će se te životinjske vrste vratiti na ta mjesta“. Ova odluka identična je onoj koju je Sud donio u odnosu na zaštitu „područja odmaranja“ u svojoj prethodnoj odluci u ovom slučaju. Sud je također pojasnio što je mislio s pojmovima „pogoršavanje“ – progresivno opadanje ekološke funkcionalnosti područja razmnožavanja ili odmaranja, i „uništavanje“ – totalni gubitak ekološke funkcionalnosti područja razmnožavanja ili odmaranja.

Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode u Biomu, pozdravlja ovu važnu odluku.

- Ova presuda ima i puno širu primjenu jer podrazumijeva nešto što je stručnoj javnosti odavno jasno: zaštita neke vrste se ne može provesti samo na lokaciji trenutnog prisustva već mora zahvaćati i cijelo područje koje je bitno za održavanje vrste na toj lokaciji, a isto tako zahvaćati i stanišno odgovarajuće lokacije na kojima je vrsta bila donedavno prisutna. U Hrvatskoj imamo npr. slučajeve da studije utjecaja na okoliš uzimaju u obzir samo prisustvo baš u tr enu izrade studije baš na samoj lokaciji zahvata dok se prisutnost u bližoj okolici ili sasvim nedavnoj prošlosti zanemaruje.

Takav pristup omogućuje investitorima da provode studije utjecaja na okoliš u razdobljima smanjene brojnosti i/ili areala vrste, odnosno da koriste prirodne ili antropogeno uzrokovane fluktuacije brojnosti vrste da bi realizirali zahvate na područjima gdje to inače ne bi bilo moguće. Udruga Biom pozdravlja ovu odluku jer je stručno utemeljena i poštuje smisao legislative zaštite prirode - ističe Budinski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 04:55