Zvuci prirode, posebice pjev ptica, ključni su u izgradnji i održavanju naše povezanosti s prirodom. Nažalost, novo istraživanje otkriva da se zvuci proljeća mijenjaju, a pjev ptica diljem Sjeverne Amerike i Europe postaje sve tiši i manje raznolik, piše Ekovjesnik.
Međunarodni tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta East Anglia (UEA) je temeljem monitoringa ptica diljem svijeta i snimki pojedinih vrsta u divljini razvio novu tehniku s ciljem otkrivanja njihovog pjeva na više od 200.000 lokacija tijekom posljednjih 25 godina.
„Prednosti našeg kontakta s prirodom su ogromne. Njime poboljšavamo fizičko zdravlje ljudi, ostvarujemo psihološke dobrobiti te povećavamo vjerojatnost podržavanja i sudjelovanja u aktivnostima zaštite okoliša“, tvrdi jedan od autora istraživanja, dr. Simon Butler, sa Škole bioloških znanosti Sveučilišta East Anglia.
„Pjev ptica igra važnu ulogu u definiranju kvalitete doživljaja prirode, no široko rasprostranjeni pad populacija ptica i promjene u distribuciji vrsta kao posljedica klimatskih promjena znače da će se akustična svojstva prirodnih krajolika vjerojatno mijenjati. Međutim, ne raspolažemo povijesnim snimkama pjeva ptica za većinu lokacija obuhvaćenih našim istraživanjem pa smo morali razviti novi pristup kako bismo ih rekonstruirali“, objasnio je dr. Butler.
Godišnji podaci o broju ptica prikupljeni putem North American Breeding Bird Survey (BBS), kao primarnog izvora za procjenu statusa kontinentalnih vrsta ptica u Sjevernoj Americi, i Paneuropske zajedničke sheme praćenja ptica (Pan-European Common Bird Monitoring Scheme - PECBMS), zajedničke inicijative Europskog vijeća za popis ptica (European Bird Census Council - EBCC) i BirdLife Internationala pokrenute u siječnju 2002. godine, uspoređeni su sa snimkama više od tisuću vrsta iz baze podataka Xeno Canto, u kojoj volonteri postavljaju i bilježe snimke ptičjeg pjeva i glasanja još od 2005. godine. Cilj istraživača bio je rekonstruirati povijesne zvučne pejzaže.
Akustičke karakteristike ovih zvučnih pejzaža potom su kvantificirane pomoću četiri indeksa dizajnirana za mjerenje raspodjele akustične energije po frekvencijama i vremenu. Indeksi su vođeni složenošću i raznolikošću pjeva ptica među promatranim vrstama te su kvantificirali njihovu raznolikost i intenzitet u cjelini.
Komentirajući rezultate istraživanja, objavljenog početkom studenog u časopisu Nature Communications, dr. Butler je rekao kako su otkrili široko rasprostranjeno smanjenje akustične raznolikosti i intenziteta prirodnih zvučnih pejzaža, potaknuto promjenama u sastavu ptičjih zajednica.
„Ovi rezultati sugeriraju da su prirodni zvučni pejzaži u proljeće sve tiši i manje raznoliki, što potencijalno može utjecati na ljudsko zdravlje i dobrobit“, kazao je dr. Butler. „S obzirom na to da ljudi pretežno čuju, a ne vide ptice, zbog smanjenja kvalitete prirodnih zvučnih pejzaža ljudi će najvjerojatnije primijetiti pad njihovih populacija.“
Istraživači kažu da nije lako predvidjeti odnos između promjena u strukturi ptičjih zajednica i karakteristika zvučnog pejzaža.
„Općenito smo otkrili da mjesta koja su doživjela veći pad bilo ukupnog broja ili raznolikosti vrsta također pokazuju veći pad akustične raznolikosti i intenziteta“, kazala je dr. Catriona Morrison, postdoktorska istraživačica na UEA-inoj Školi bioloških znanosti. „Globalno zatopljenje širi se planetom te šteti ljudima, flori i fauni. Ptice su također pogođene i to utječe na njihov pjev koji na sve ljude djeluje opuštajuće i ugodno.“
„Na primjer, gubitak vrsta kao što su ševa ili slavuj, vjerojatno će imati veći utjecaj na složenost zvučne kulise nego gubitak određenih vrsta, poput vrana i galebova, čije nam glasanje nije pretjerano ugodno. Međutim, to također ovisi o brojnosti i raznolikosti drugih prisutnih vrsta“, dodaje Morrison.
Nažalost, usred sve izraženije klimatske krize sada znamo za još jedan problem koji može doprinijeti sve manjoj povezanost ljudi s prirodom.
„Kako postajemo manje svjesni svog prirodnog okruženja, također počinjemo manje primjećivati ili brinuti za njegovo propadanje. Istraživanja poput našeg imaju za cilj povećati razinu svijesti o prirodnim gubicima i pokazati njihov potencijalni utjecaj na ljudsku dobrobit“, kazala je dr. Morrison.