Stanovnici Slavonije ovog ljeta više nego ikada viđaju stršljenove, a dojave o gnijezdima dolaze sa svih strana. Premda je to mnoge uznemirilo, stručnjaci kažu: nema razloga za paniku, brojnost ovih insekata varira o vremenskim prilikama i zbog toga se ne može govoriti o nekoj pošasti. No, valja im pristupati s oprezom, a to znači da nipošto ne smijemo ići sami uklanjati gnijezda. Ako im se približimo bez opreme i dovoljno znanja o tome što radimo, u najgorem slučaju taj posao može završiti kobno.
Da je ove godine zaista veći broj stršljenova u zraku Slavonije potvrdio nam je i Stjepan Koški, zapovjednik DVD Valpovo. Kaže kako su ove godine, u ovih sedam mjeseci, uklonili 35 gnijezda, a cijele prošle godine su imali 41. Pokazuje to da je došlo do porasta, no, kaže, bilo je i za očekivati takvo što, jer su ove godine vlaga i oborine posebno bile pogodne za bujanje života. Posebno u ovo vrijeme, kada zriju voćke, ove se insekte može više vidjeti.
- Opasnost uvijek postoji, ali mi znamo što radimo jer su svi pripadnici našeg DVD-a prošli obuku za uklanjanje gnijezda. Načelno stršljeni izbjegavaju ljude, pa gnijezda naviše ima u prostorima koji se malo koriste, poput tavana, drvarnica, štagljeva, ambara, vikendica... Naravno, ima i slučajeva kada dođu jako blizu ljudi - sjećam se jednog slučaja stršljenova u ventilacijskom odvodu - kaže Koški.
Pripadnici DVD-a dolaze maknuti gnijezda na mjestima gdje ona ugrožavaju ljude. Dakle, ako netko nađe gnijezdo u šumi, ne dira ga se, no ako ima u blizini onih koji su preosjetljivi na ubode ili su osjetljiva skupina, tada se kreće s poslom.
- Zadnjih nekoliko godina imamo i azijske stršljenove. Njihov je otrov jači, veći su, a poznati su i po tome da jedu druge stršljenove. Nisu ni naši bezopasni, ali ovi su daleko problematičniji. Naš je savjet, baš uvijek, da ljudi ne diraju gnijezda. To može biti opasno - ističe Koški.
U ovo doba godine stršljenovi su najaktivniji. Treba im toplina da bi letjeli, a hrana je dostupna u izobilju. Jedu svašta: od sokova drveća i iz voća, pa do raznih drugih slatkih tvari koje nađu u prirodi. Ličinke za prehranu trebaju proteine, pa im odrasli love i donose kukce. Znanstvenici kažu kako roj stršljenova tijekom ljeta lovi pola kilograma kukaca dnevno. Zbog toga su korisni, pa ako se držimo podalje od njih, neće krenuti na nas.
Ravnatelj zagrebačkog ZOO vrta Ivan Cizelj kaže kako populacija stršljenova ovisi o ekološkim faktorima te da nije svake godine ista. Nekad ih je više, nekad manje. Nije ni u svakoj regiji svake godine jednak broj. Gnijezde se na tavanima, na stablima... Ono što je iznimno važno, kaže, jest činjenica da ne napadaju osim ako su ugroženi. Ako krenemo na njih, branit će svoje gnijezdo.
- Kod njih je posebno zanimljivo što, nakon uboda, na tom mjestu ostaju feromoni koje drugi stršljenovi osjete kao prijeteće, pa i oni kreću napasti isto mjesto. Gotovo nikad se ne radi o jednom ubodu, nego više njih. Stršljenovi su kukci koji imaju socijalnu strukturu i izrazitu komunikaciju, a toksin im opasniji od onog kojeg imaju, primjerice, pčele ili ose - kaže Cizelj.
Dodaje kako iz vlastitog iskustva može reći da od uboda raznih insekata, stršljenov najviše boli. On sam nije imao zdravstvenih problema nakon bliskog susreta sa stršljenom, ali ističe kako njihov ubod ne treba podcijeniti te, ako se nakon uboda osjećamo loše, treba potražiti liječničku pomoć.
- Nisam pristaša toga da se sve stršljenove ukloni, no, postoje situacije kada je njihov suživot s ljudima nemoguć. U tim slučajevima uvijek kažem ljudima da ne diraju gnijezda sami. Postoje službe koje to rade, koje imaju opremu i znanje i napravit će to sigurno. Dirati njihova gnijezda sam je jako, jako opasno i to ne bismo smjeli napraviti - istaknuo je Cizelj.