Ako ste ikada vidjeli određenu vrstu ptice kako, primjerice, kljuca vreću za smeće ili krade pseću hranu, posve je opravdano pomisliti kako su neke ptice naučile koristiti nove prilike za hranjenje, što je jasna potvrda njihove inteligencije, piše Ekovjesnik.
Istraživači s kanadskog Sveučilišta McGill upotrijebili su novu tehniku za procjenu broja neurona u određenom dijelu mozga koji se zove palij u 111 vrsta ptica. Palij je dio mozga u kojem nastaje asocijativno pamćenje, a kod ptica je ekvivalent ljudske moždane kore, koja je, između ostalog, povezana s razvojem kognitivnih i intelektualnih aktivnosti. Kombinacijom procjene broja neurona u palijumu s informacijama o više od četiri tisuće zapaženih novih načina pronalaženja hrane, istraživački tim otkrio je da su vrste ptica s većim brojem neurona u palijumu vjerojatno i najinovativnije.
„Količina vremena koju ptići provedu u gnijezdu dok im se razvija mozak također može igrati ključnu ulogu u razvoju inteligencije”, kaže Louis Lefebvre, profesor emeritus na Sveučilištu McGill s više od 20 godina iskustva u istraživanju ponašanja ptica. „Veće vrste vrana i papiga, koje su poznate po svojoj inteligenciji, provode duže vrijeme u gnijezdu, što njihovom mozgu omogućuje više vremena za rast i nakupljanje palijalnih neurona.”
Rezultati studije nedavno su objavljeni u časopisu Nature Ecology and Evolution te pomažu u pomirenju prethodno suprotstavljenih pogleda na evoluciju i značaj veličine mozga kod ptica.