Zaštićena morska područja (MPA), u kojima je ribolov zabranjen, korisna su za riblji fond, pokazuje studija objavljena u časopisu Science.
"Naši rezultati govore u prilog argumenata da je potrebno širiti zaštićena morska područja u drugim dijelovima svijeta", kaže John Lynham, suautor studije s Fakulteta ekonomije Sveučilišta na Havajima (u Sjedinjenim Državama).
Znanstvenici su proučavali postotak ulovljene ribe prije i poslije širenja najveće na svijetu zone u kojoj je ribolov zabranjen, a riječ je o području "Papahanaumokuakea Marine National Monument" na Havajima.
Površina te zaštićene morske zone iznosi 1,5 milijuna kilometara četvornih.
Koristeći se podacima koje su prikupili znanstvenici na ribarskim brodovima, studija pokazuje da se 54 posto povećao ulov žutoperajne tune u vodama koje graniče s MPA.
Studija pokazuje prvi put da područje zone zabranjene za ribolov može imati pozitivne učinke ne samo za sjedilačke morske vrste već i za migratorne, kao što je velikooka tuna koja prepliva velike udaljenosti izvan zaštićene zone, navodi se u priopćenju Sveučilišta Havaji.
"Nove MPA treba osmisliti oprezno, vodeći računa o biološkim i migratornim vrstama koje će se biti zaštićene, no u skladu s interesima različitih ljudskih aktera na koje se uvođenje zone može odraziti", kaže Lynham.
On je studiju ostvario sa znanstvenicom Sarah Medofff sa Sveučilišta Havaji te s profesoricom Jennifer Raynor sa Sveučilšta Wisonsin-Madison.
Brojne zemlje u svijetu, a među njima su članice Europske unije i Sjedinjenih Država, zacrtale su cilj zaštititi 30 posto svojih oceana do 2030. godine.
U Hrvatskoj postoje 432 Zaštićena područja, od kojih je 10 priznatih Zaštićenih morskih područja prema projektu MAPAMED3. Morska Zaštićena područja svrstana su u tri kategorije: Nacionalni parkovi — Brijuni, Kornati, Mljet, zatim parkovi prirode — Lastovsko otočje i Telašćica te u kategoriji posebnih rezervata — Limski zaljev, Malostonski zaljev, delta Neretve, Pantan i Prvić.