Došlo je ono vrijeme godine kada udruga BIOM organizira izbor za pticu godine. Kao i protekle dvije godine glasanje je otvoreno za javnost, a ornitolozi su odabrali tri kandidata. Sve tri vrste ugrožene su spletom različitih čimbenika te je njihova zaštita vrlo kompleksna. Glasati se može do nedjelje u ponoć.
Čaplja danguba (Ardea purpurea)
Čaplja danguba je skrovita ptica močvarnih područja. Svojim izgledom savršeno je prilagođena životu u tršćaku, a dugi prsti omogućuju joj da hoda po vodenom bilju. Čaplje dangube društvene su ptice koje gnijezde u skupinama (kolonijama) te zajedno odmaraju i sele, ali kad je u pitanju hrana radije će same loviti vodene životinjice u plićaku. Njihova metoda lova je jednostavno nepomično čekanje s kljunom tik iznad vode dok se ne pojavi plijen.
Čaplja danguba naseljava guste tršćake uz rubove rijeka, jezera i ribnjaka. Ova vrsta za gniježđenje bira samo najkvalitetnija močvarna staništa i vrlo je osjetljiva na promjene u okolišu. Kolonije čaplji dangubi nalaze se u različitim močvarnim područjima širom nizinske Hrvatske, a Vransko jezero je donedavno smatrano jedinim preostalim gnjezdilištem u primorskoj Hrvatskoj.
Nakon što se dugi niz godina nije gnijezdila u delti rijeke Neretve, u zadnjem desetljeću vratila se na nekadašnje gnjezdilište, a ove godine pronađena je i nova kolonija na rijeci Krki. Čaplja danguba dobar je pokazatelj stanja u okolišu te njezin povratak u mediteranske močvare sugerira da zaštita prirodnih vrijednosti uistinu djeluje.
Unatoč dobrim vijestima čaplja danguba i dalje je ugrožena vrsta te joj još uvijek prijete krivolov, isušivanje močvara, spaljivanje tršćaka i uznemiravanje.
Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus)
Tetrijeb gluhan velika je, ali plaha šumska ptica koja se rijetko opaža. Dok mužjaci izgledaju prilično spektakularno, osobito u udvaračkoj pozi, ženke su mimikrično obojene i – dvostruko manje od mužjaka. Time ova vrsta ima jedan od najizraženijih spolnih dimorfizama kod ptica. Društveni život im je također neobičan – mužjaci i ženke ne žive zajedno već se sparuju na pjevalištima gdje ženke dolaze birati mužjake koji se udvaraju.
Tetrijeb gluhan je stanarica koja naseljava visoke planine gorske Hrvatske i danas se zadržala samo na malim i nepristupačnim područjima s očuvanim odgovarajućim staništem. S nižih je planinskih područja nestao zbog načina gospodarenja šumama i uznemiravanja. Ova vrsta zahtijeva stare crnogorične šume s gustim prizemnim raslinjem koje se izmjenjuju s prostranim proplancima, a važna hrana su im borovnice. Populacija tetrijeba gluhana u Hrvatskoj je već dugo ugrožena s trendom opadanja. Veliku ulogu u padu brojnosti ima nestanak prikladnog staništa, točnije smanjenje površine smrekovih šuma zbog klimatskih promjena i zatopljenja.
Gregula (Puffinus yelkouan)
Gregula ili artina, naša je poznata morska ptica iz porodice albatrosa. Za promatranje gregula potrebno se otisnuti na otvoreno more ili posjetiti Lastovsko otočje gdje se nalaze najbrojnije kolonije. Gregula je prava morska ptica koja na kopno dolazi samo radi gniježđenja. Dugogodišnji parovi gregula vjerni su svome gnijezdu i svake godine vraćaju se u istu šupljinu na tlu ili među stijenama u koje ga smještaju.
Gregule naseljavaju jadranske stjenovite otoke koji možda jesu udaljeni od kopna, ali naselili su ih glavni predatori morskih ptica – štakori. Gregule se hrane ribom i lignjama za kojima rone ili ih ulove s površine mora. Ponekad budu uhvaćene kao slučajni ulov u ribolovnim alatima što im stvara dodatnu prijetnju.
Baveći se gregulama zadnjih nekoliko godina znamo više o njihovim uzrocima ugroženosti, stanju populacije i području rasprostranjenja. Zahvaljujući brojnim projektima, uloženom naporu stručnjaka za zaštitu prirode, ali i donacijama građana, stanje populacije gregula u Jadranu se popravlja. Upravo su proglašena i četiri nova važna područja za ptice u Jadranu od strane BirdLife International. Radi se o prvim morskim područjima u Hrvatskoj koja su proglašena na temelju praćenja gregula, a koja su važna za njihovo hranjenje, ne samo za gniježđenje. Gregula ima status osjetljive vrste, ali svojom karizmatičnošću djeluje kao ambasadorica zaštite morskih područja i priobalnog pojasa.