Očekivani val reakcija izazvala je prošlotjedna odluka Svjetske atletske federacije (WA) o zabrani nastupa transrodnim osobama u ženskim kategorijama na međunarodnim natjecanjima. Sebastian Coe, prvi čovjek svjetske atletike, objasnio je kako nijednoj transrodnoj osobi, koja je prošla kroz pubertet kao muškarac, neće biti dozvoljen nastup na natjecanjima pod okriljem WA, počevši od 31. ožujka.
Odluku je obrazložio namjerom da se zaštite sportašice i da im se omoguće pošteni uvjeti za natjecanje. Pritom su u WA napokon uzeli u obzir upozorenja najvećeg dijela znanstvene zajednice kako testosteron nije jedino što čini razliku između muškaraca i žena jer u pubertetu se mladićima snažno razvijaju brojne karakteristike koje ih čine jačima.
Svjetska atletska federacija ovime se priključila Svjetskoj ragbijaškoj federaciji i Svjetskoj federaciji vodenih sportova koje su još ranije donijele takva pravila, čime su se izravno išle protiv smjernica Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) koje kažu da treba dopustiti transrodnim sportašicama da se natječu u ženskoj kategoriji ako su imale razinu testosterona ispod 5 nanomola po litri u godinu dana. Brojne su sportašice proteklih dana podržale odluku WA, s druge strane mnoge su LGBTQ udruge izrazile svoje neslaganje, ističući kako se nova pravila protive načelima uključivanja transrodnih osoba.
No, sve se ove rasprave zapravo vode na teoretskoj osnovi jer u svijetu atletike trenutno ne postoji nijedno zvučnije ime koje će biti pogođeno ovom odlukom. A upravo je zbog te odluke pomalo ispod radara prošla ona druga koja se odnosi na sportašice s prirodnim razlikama u spolnom razvoju (DSD). U tu skupinu spadaju osobe čiji hormoni, geni i/ili reproduktivni organi mogu biti mješavina muških i ženskih karakteristika.
One su se dosad mogle natjecati u ženskoj kategoriji, uz uvjet da smanje količinu testosterona u organizmu ispod 5 nmol/L i da budu ispod te granice najmanje godinu dana. Pravila su se odnosila samo na discipline od 400 m do jedne milje, što je iz igre eliminiralo dvostruku olimpijsku pobjednicu na 800 m Caster Semenyu koja se prometnula u svojevrsno zaštitno lice ove problematike i ušla u otvoreni rat s Coeom i WA.
Nova, znatno stroža pravila, međutim, nalažu da DSD sportašice moraju spustiti razinu testosterona ispod 2,5 nmol/L i ostati unutar tih granica dvije godine. Pritom se to se više ne odnosi samo na dio disciplina, već na sve. I to bi već mogao biti ozbiljan problem za WA jer kako je otkrio i sam Coe, to će izravno pogoditi 13 atletičarki.
Neće tu puno pomoći ni privremena odredba koja se odnosi na DSD sportašice koje se natječu u disciplinama koje dosad nisu bile zahvaćene ograničenjima. Od njih se zahtijeva da snize razinu testosterona ispod 2,5 nmol/L najmanje šest mjeseci prije nego što im se ponovno dopusti natjecanje. Problem je, međutim, što je Svjetsko prvenstvo u Budimpešti za manje od pet mjeseci i jasno je da nijedna od 13 pogođenih atletičarki neće moći nastupiti na najvećem ovogodišnjem natjecanju.
Semenya se već godinama pravnim putem pokušava izboriti za ukidanje svih ograničenja sportašicama s DSD-om, a sada bi joj se mogle pridružiti i druge kolegice. A među njima ima i jako uspješnih imena. Prije svega je to namibijska sprinterica Christine Mboma (19), aktualna olimpijska doprvakinja i svjetska juniorska rekorderka na 200 metara, ujedno i rekorderka zagrebačkog Hanžekovićeva memorijala (22.04).
Njezin trener Henk Botha priznao je u razgovoru za BBC da je u nevjerici zbog razvoja situacije.
- Bio je pravi šok primiti takvu vijest bez prethodne najave. Po Europi su kružile glasine i neki ljudi su mi govorili da to dolazi, ali WA nije nikoga kontaktirao - rekao je Botha, sugeriravši da bi se njegova atletičarka ranije krenula prilagođavati novim pravilima da je obaviještena da se takvo što sprema.
No, unatoč tome, nema namjeru odustati.
- Christine je pozitivna i nastavit ćemo trenirati. Za nas je ovo prepreka, ne kraj - dodao je Botha.
Nova pravila bi mogla snažno utjecati i na karijeru Francine Niyonsabe (29). Atletičarka iz Burundija je 2016. osvojila srebro na 800 metara na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, godinu kasnije je postala i svjetska doprvakinja na otvorenom, u dvorani je dvaput bila najbolja na svijetu. Uvođenje prvih pravila za atletičarke s DSD natjerala su je da se posveti disciplinama dužim od jedne milje, pa je tako na OI u Tokiju bila peta na 10.000 metara, dok je te 2021. na Hanžekovićevom memorijalu srušila i svjetski rekord na nestandardnih 2000 metara.
I Beatrice Masilingi (19), još jedna sprinterica iz Namibije, finalistica tokijskih Igara na 200 m, ulazi u skupinu atletičarki koje će se morati prilagođavati novim propisima, baš kao i Aminatou Seyni (26) iz Nigera, lani četvrtoplasirana u istoj disciplini na SP u Eugeneu.
Izgledno je da će mnoge od njih tražiti pravnu zaštitu, baš kao što je to napravila i Semenya koja je svoj slučaj dogurala do Europskog suda za ljudska prava gdje se još čeka presuda. Na pitanje o mogućnosti pravnog osporavanja novih pravila, Coe je odgovorio:
- Postoji takva mogućnost. Ako bude tako, poduzet ćemo sve što možemo i snažno braniti svoj stav. Uvijek ćemo raditi ono za što vjerujemo da je u najboljem interesu našeg sporta.
Mbomin trener Botha svjestan je da ih čeka duga bitka ako se odluče na sudski postupak.
- Očigledno je da je borba protiv WA na sudu skup i dugotrajan proces. Moramo razmotriti svaku opciju, no moje mišljenje je da je vrijeme da se svijet suprotstavi ovakvim stvarima i načinu na koji se to rješava - poručio je Botha za BBC.