Vijest je iz rubrike "vjerovali ili ne", ali i Joška Gvardiola počele su stizati godine. Odbrojavajući dane do 22. rođendana (rođen 23. siječnja), hrvatski reprezentativac u redovima Manchester Cityja doznao je da više nije najvažnija vruća priča među svjetski važnim tinejdžerima iz stoperskih krugova. Premda mu cijena nastavlja rasti, Gvardiol u analizi CIES-ova nogometnog opservatorija već ozbiljno kaska za mlađim Antonijem Silvom, friškim izdankom Benficine škole.
Antonio Silva je 20-godišnjak koji je prošle sezone zakoračio na veliku pozornicu odigravši 30 utakmica za "orlove" u portugalskom prvenstvu, a danas je već kandidat za rušenje transferne granice koju je u njegovoj domovini iscrtao Joao Felix transferom u Atletico Madrid (127 mil. eura). Vrijednost portugalskog poletarca CIES u posljednjim tablicama procjenjuje na 114,1 milijun eura, dok hrvatski wunderkind s cijenom od 96,4 mil. eura zatvara krug od petorice najskupljih svjetskih stopera. Ispred njega je još i tandem Arsenalovih centralnih braniča William Saliba i Gabriel Magalhaes, kao i Barcin urugvajski "tenk" Ronald Araujo.
Ako se Gvardiol blago spustio u hijerarhiji talenata, Kylian Mbappé je u CIES-ovoj priči zapratio depresivnu putanju kriptovaluta, tako da za 25-godišnjeg francuskog superstara odjednom više nema mjesta niti u klubu 20 najskupljih svjetskih nogometaša. Iako za pojasom drži dva finala Fifa Svjetskog prvenstva, neprestano je na radaru Florentina Pereza, i zapravo tek ulazi u najbolje godine, s cijenom od 106 mil. eura Mbappé je već cijelu svjetlosnu godinu iza Judea Bellinghama (267,5 mil. eura), tinejdžera koji je pomeo konkurenciju učinkom u debitantskoj sezoni za Real Madrid.
Iz vidokruga su Mbappéu pobjegli i Erling Haland, Vinicius Jr, Rodrygo, Bukayo Saka, pa čak i Phil Foden (196 mil. eura) te Gavi (175 mil.).
Dok se pozicionira kao alternativna aukcionarska kuća za nogometaše, CIES-u je, naravno, lako prigovoriti da prodaje maglu. Nogomet, naime, još nije upoznao tu vrstu jednadžbe u kojoj bi varijable bile tako egzaktne da bi nekakav opservatorij u decimalu točno procjenjivao vrijednost zvijezdama, ali osvježene tablice ove sportske kuće sa švicarskom adresom jasno ukazuju na trend.
Preprodajna vrijednost
Taj trend kaže da su mladi igrači popularniji nego ikad, jer svako čudo od djeteta osim brda golova, asistencija ili top obrambenih intervencija u paket uključuje i "resale value", priliku za klub da prvo iz njega iscijedi korist na terenu, a poslije toga i preprodajom, do vrha napuni blagajnu.
Ako ćemo poredak prvih dvadesetak svjetskih zvijezda prihvatiti s ozbiljnom rezervom, na dvije "sitnice" iz CIES-ovih tablica ipak se treba zadržati. Prva kaže da nogomet više nego vjerno prati stopu inflacije iz naših svakodnevnih života: igrači su u posljednjih dvanaest mjeseci dramatično poskupjeli tako da ih danas na planetu ima već 39 s cijenom višom od 100 milijuna eura (prije godinu dana bilo ih je točno 20). Druga sitnica je iz domaćeg rakursa pomalo alarmantna, jer pokazuje da hrvatski talent i nije na posebnoj cijeni. Iako nam nacionalna momčad u Dalićevu mandatu uredno dežura u finalima i polufinalima velikih natjecanja, Joško Gvardiol je jedini Hrvat u klubu CIES-ovih 100 najskupljih. Gdje su ostali? Sporadično bi ovdje zatreperili Josip Šutalo ili Martin Baturina, jer su dinamovci kao regularni sudionici eurokupova bili najizloženiji oku skauta, daleko iza njih su ostale mlade riječke zvijezde poput Nike Jankovića, Marca Pašalića ili Franje Ivanovića, a još dalje hajdukovci (Sigur, Brajković, Hrgović) ili bebe iz osječkog inkubatora (Bukvić, Omerović, Prekodravac).
Mlađi val hrvatskih trenera, predvođen Nenadom Bjelicom i Ivanom Lekom, zadržao je respektabilan međunarodni rejting i nakon neuspješnih epizoda u Osijeku i Hajduku. Svjedoci smo da bez velike muke pronalaze unosne angažmane u bitno glamuroznijim ligama, ali dok su obilazili naše prvoligaške stadione, baš se i nisu predstavili kao šampioni hrabrosti kada je riječ o afirmaciji mladih igrača.
Od Bohara preko Topčagića do Fiolića, osječki trener ugodnije se osjećao dok je prekopavao robu sa štandova nogometnih "buvljaka", nego dok je u vlastitoj školi tražio turbo-limača.
Što će Jakirović?
Pritisnut rezultatskim imperativom, ni Leko nije otišao bitno dalje dok je angažirao Odjidjeu-Ofoea ili Dialla, dok Sergeja Jakirovića u ovom smislu tek trebamo upoznati. Dinamov trener ljetos je imao peh da su se odmah nakon dolaska ozlijedili poletarci Stojković i Kačavenda, a dugo najavljivanom Gabrijelu Rukavini očito nije vjerovao dovoljno da bi mu poklonio značajniju minutažu. Zoran Zekić ostao je jedini trener koji se na ovom planu otrgnuo šabloni, kada je 17-godišnjem Antonu Matkoviću poklonio minutažu u Maksimiru, a dječak mu se istog trenutka odužio pogotkom.
Ako pregled CIES-ove inventure uopće traži zaključak, taj definitivno glasi - treneri u HNL-u, budite hrabriji! Ako se Roberto De Zerbi kao sljedeća velika faca u trenerskoj galaksiji ne ustručava forsirati 18-godišnjeg Jacka Hinshelwooda u Brightonu, a njegov kolega Mauricio Pochettino već gradi novu Chelseajevu momčad oko 21-godišnjeg Colea Palmera (osam golova u Premier ligi ove sezone), onda u toj Z-generaciji, jednom kada joj istrgnete mobitel iz ruku, ostaje dovoljno intrigantnih aduta i za nogometni teren...