Do kraja natjecanja u 1. HNL-u još se ima odigrati 12 kola. Rijeka, Hajduk i Dinamo s identičnim ambicijama i približnim izgledima ulaze u završnu trećinu nadmetanja. Kao što je iz kalendara vidljivo, prvenstvo je razlomljeno na više mikro ciklusa. Jedan od njih završava sredinom ožujka (utakmicaa 27. kola), kada se zbog obveza hrvatske reprezentacije (prijateljska utakmica protiv Tunisa) natjecanje prekida.
Zacijelo će stožeri klubova stanku u prvenstvu iskoristiti za optimalnu revitalizaciju momčadi. Dakako, bez reprezentativnih kandidata. Referirajući se na prošlo okupljanje, može se očekivati da će se na Dalićevom popisu naći dvojica igrača Rijeke - Labrović i Pašalić (možda i Pjaca), te dvojac iz Dinama - Petković i Baturina. Dakle, jedino bi trener Hajduka Mislav Karoglan trebao imati sve nogometaše na dispoziciji.
Pitanje forme
No, može li i prije prekida natjecanja netko iz vodećeg trojca steći izvjesnu bodovnu prednost? Naizgled, Hajduk i Rijeka u boljoj su poziciji od Dinama. Imaju dvije utakmice kod kuće i jedno gostovanje. Pred Zagrepčanima su, pak, dva gostovanja, ali i dvije zahtjevne europske utakmice protiv grčkog PAOK, u osmini finala Konferencijske lige.
Na temelju uzorka pet posljednjih utakmica, od početka nastavka sezone, čini se kako trenutačno momčad Rijeke igra u najboljoj formi. Neprijeporno bi taj dojam bio i uvjerljiviji da je sastav Željka Sopića prošle nedjelje u Maksimiru pokazao više kuražnosti i koncentracije.
Međutim, poraz Rijeke, prouzročen individualnom pogreškom Gode u sudačkoj nadoknadi, post festum je pokazao kako "idealno ozračje na Rujevici" prije asocira na neki marketinški slogan, nego na zbilju u tamošnjoj svlačionici. Više se ne može sakriti "dobro čuvana tajna" da je Marco Pašalić nezadovoljan svojim statusom. Orvelovskim jezikom, dečko osjeća da je manje jednakiji u odnosu na neke svoje suigrače. Njegova ambicija igranja za hrvatsku reprezentaciju na skorašnjem Euru nikako se ne podudara sa statusom pričuve na riječkoj klupi.
Ili je možda ipak Dinamo dosegao optimalnu formu? Nakon katastrofalnog uvoda i maksimirskog poraza od Lokomotive (0-3), momčad Sergeja Jakirovića pronašla je iskupljenje u eliminaciji španjolskog Betisa. Dojam je da igra Dinama raste sporo poput nacionalnog BDP-a, ali pokazuje "pozitivne trendove". I tako to u Maksimiru obično biva - do prvog poraza...
Navijači Hajduka 2024. dočekali su na prvom mjestu s uvjerenjem - "to je ta godina". Ali, nakon samo pet utakmica u nastavku prvenstva, u kojem su zagubili čak sedam bodova i zametnuli lidersko žezlo, na Poljudu su otkrili "bjelosvjetsku zavjeru" koja ima za cilj uništiti njihov klub.
Pri vrhu urote protiv splitskog kluba navodno je HNS i pripadajuća mu sudačka organizacija. Predmet prijepora jedan je "neviđeni ofsajd" na utakmici u Varaždinu i nezakonita distribucija (montirane) snimke na kojoj suci komuniciraju neakademskim rječnikom i dvoje oko zaleđa. Da su toliko energije hajdukovci investirali na travnjaku, pored takve konkurencije, imali bi danas barem deset bodova prednosti.
Pitanje sudaca
Nepovjerenje Hajduka, ali i konkurencije, spram HNS-a i prinadležnih institucija, doduše, posve je razumljivo. Istup Brune Marića sličio je skeču Montyja Pythona. Umjesto dokaza, kojima bi neutralizirao napade na suce varaždinske utakmice i njihovu udrugu, Marić je zavapio: "Morate nam vjerovati"!
Iskreno, nije baš lako vjerovati organizaciji čiji su članovi pravomoćno osuđeni zbog primanja mita. Još je teže pljeskati nogometnom "teatru apsurda", kada i danas ondje sjede ljudi koji su za aktivne karijere od klubova tražili novac za "pošteno suđenje". Također, Marićeva teza o visokoj kvaliteti suđenja na razini HNL-a, posve je promašena. Otkako postoji HNS (zadnje 34 godine) nijedan hrvatski sudac nije participirao na "velikom natjecanju". To je početak i kraj priče. Nepovjerenje spram sudaca nije, međutim, samo Hajdukov privilegij. Dijele ga i ostali. Ali vodeće klubove HNL-a povezuje i međusobno nepovjerenje. Premda u javnosti najčešće nastupaju pod egidom: "ajmo pošteno, ako već ne može nikako drugačije"...