Nedavni odlazak dr. sc. Tanje Renko s HRT-a, uskoro i iz DHMZ-a, potaknuo je pitanje mnogih - tko će je zamijeniti? - a i podsjetio na ostale meteorologinje i meteorologe koji svakodnevno vedre i oblače na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a, uključujući i HRT METEO aplikaciju, u kojoj se svakodnevno pojavljuje video sažete tjedne prognoze. Među njima je po medijskom stažu najmlađi Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys., koji se u HTV-ovoj jutarnjoj smjeni prvi put pojavio 2. kolovoza 2019. godine, a u večernjoj 8. siječnja 2021. godine. Malo prije njega, u lipnju 2018. godine, na HTV-u su se počele pojavljivati, i to najprije u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" i emisiji "Vrijeme" nakon podnevnog "Dnevnika", Tomislava Hojsak, dipl. ing., Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing., i dr. sc. Petra Mikuš Jurković - kaže Zoran Vakula.
Glavnog meteorologa HRT-a i ujedno našeg najpopularnijeg prognostičara, čije je ime već završilo i u pjesmama, veseli što ove mlade ljude osim operativnog i znanstveno-istraživačkog rada u DHMZ-u zanima i rad u medijima jer, kaže, zna da to izbjegavaju neke kolegice i kolege s diplomom geofizike PMF-a.
- Zahvalan sam im što ulažu dodatne napore trudeći se približiti ‘silnu‘ znanost i stručnu meteorološku terminologiju gledateljstvu HRT-a. I pritom dolaze na Prisavlje već oko 5.30 sati - i to Kristina uglavnom biciklom, Izidor automobilom iz Svetog Ivana Zeline, a Tomislava čak iz Križevaca. I vraćaju se doma tek nakon 20.15 sati, nakon završetka ‘Dnevnika‘. Zahvalan sam im i za nove ideje kojima obogaćuju ne samo svakodnevne redovite emisije i priloge s meteorološkim sadržajem Informativnog medijskog servisa HRT-a nego i za povremena posebna gostovanja u ‘Dnevniku‘, ‘Studiju 4‘, ‘Kod nas doma‘... I što se, uz sve to, prilagođavaju zahtjevima i savjetima kostimera, kostimografa, stilista i fonetičara HRT-a, povremenim izmjenama termina snimanja... Naravno, i što slušaju i trude se primjenjivati moje uredničke preporuke, želje i zahtjeve, premda među nama postoji generacijski jaz, s nekima i znatniji - ističe Vakula, dok se Izidor Pelajić prisjeća kako je izgledalo njegovo televizijsko "krštenje".
- Bilo je to negdje tijekom ljeta prije pet godina u ‘Dobro Jutro, Hrvatska‘ kad sam prvi put (većinom samostalno) pripremio grafičke materijale, sadržaj i prezentirao prognozu vremena na HRT-u. Prije toga par godina radio sam meteorološke izvještaje i prognoze za radijske postaje u Hrvatskoj pa tako i za Hrvatski radio. Nikada nisam imao neku veliku tremu oko nastupa na televiziji, iskreno, mislim da mi je prvi radijski razgovor prošao uz bitno veću tremu. Kolega s posla gotovo je na prepad predložio da odradim sljedeći razgovor, možda sam imao dvadesetak minuta za pripremu, nisam najbolje poznavao ni format emisije tada i k tome mi je bilo silno stalo do toga da ne kažem neki pojam iz razgovornog jezika koji nije posve istinit ili točan u stručnom smislu. S HRT-om je stvar bila drukčija, imao sam veliku podršku stručnjaka iz Službe za jezik i govor s kojima sam mjesecima radio na izgovoru i držanju pred kamerama te nevjerojatno pažljivog i stručnog Zorana Vakulu, kojeg od početka doživljavam zbog načina na koji surađujemo kao mentora, a iako ga zapravo nikad nisam pitao što on misli o tome, nagađam da mu nije krivo - sa smiješkom govori rođeni Dalmatinac koji već godinama živi u Prigorju. Kako se tu snašao, je li Prigorce naučio nekim dalmatinskim običajima?
- Prigorci inače imaju svoje običaje na koje su s pravom silno ponosni, a barem ovim ‘mojim‘ Prigorcima nikad nisu bili mrski ni riba, ni pršut, ni janjetina, pa se odlično slažemo, osobito oko stola, a ja sam se priviknuo na gemište iako mi ‘putni‘ nikad nisu bili posve jasni jer čini se da oni nikada ne prestaju, a put nikako da krene. A zašto Prigorje? Mislite osim zato što je to jedan predivan dio Hrvatske ispunjen čistim zrakom, šumarcima, livadama, vinogradima, kletima, prošaran naseljima i potocima, brežuljkast i vrlo pitom s nekoliko gradića ugodnih za život?! U miru i zelenilu, nadomak svih blagodati metropole?! Pa, ako treba još razloga, zato što je moja supruga, moja najveća potpora, uz našeg sina najveći izvor sreće u mom životu, iz Zeline. Kad sam je prije 17 godina prvi put vidio i odmah ‘pao‘ na nju, izgleda da sam se zaljubio i njezin zavičaj, zaljubljenost je prerasla u ljubav i brak, a njezin rodni kraj u naš novi dom - kaže Izidor kojem postavljamo pitanje svih pitanja: pečeni odojak ili riba na gradele?
- Ljubitelj sam mnogih kuhinja, a najviše uživam u raznovrsnosti naše tradicionalne hrvatske kuhinje, od mediteranske tj. dalmatinske do kontinentalne, uz puno jela ‘na žlicu‘. Naći će kod nas doma i elemenata ostalih kuhinja: indijske, francuske, vegetarijanske, arapske, pokoji britanski desert. Izdvojiti samo jedno jelo jednostavno ne bi bilo u redu, pa tako i kod ponuđenog izbora sočnog odojka i fine ribe moj odgovor ovisit će o tome što sam imao za ručak (večeru) jučer i prekjučer, pa onda ono drugo - diplomatski govori Izidor.
Što mu u Prigorju najviše fali od rodne Dalmacije?
- To se mijenja s godinama. U početku su to bili prijatelji koji su se brzo nakon studija u Zagrebu vratili u Vodice, Šibenik ili Primošten, kasnije bih vam rekao da je to mirnoća kojom samo Dalmacija ponekad zrači, onda kad se isprazni obalni pojas od ljudi, popodnevni vjetar posve oslabi, a more se utiša, tako zna biti u kasnu jesen i zimi i ima neki terapeutski učinak na ljude. A danas? Danas bih rekao da mi od Dalmacije vjerojatno najviše nedostaju roditelji, srećom imamo odličnu autocestu - kaže prognostičar, kojeg je meteorologiji privukla kombinacija znatiželje, oportunizma, talenta i sreće...
- Ili, ako hoćete, možda je to bio usud. Uvijek sam bio znatiželjan, u šibenskoj Gimnaziji Antuna Vrančića upoznao sam preko prijatelja astronomiju. Astronomija ima određenu privlačnu silu kojom lako uhvati mladi um. Ići na natjecanja tada je imalo i benefite u nastavi pa sam se zainteresirao. Osim toga, dobar rezultat na državnom natjecanju značio je izravan upis i stipendiju za studij Fizike na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, što se meni srednjoškolcu učinilo kao odlična prilika koju sam zgrabio osvojivši treće mjesto u Hrvatskoj. Uskoro sam surađivao i sa zvjezdarnicom u Višnjanu i shvatio tamo da mi je interes fizika u svemiru u blizini Zemlje: interakcija meteora i ionosfere, što je zapravo dio geofizike, pa je prirodno bilo nastaviti studij na Geofizičkom odsjeku, gdje sam odabrao meteorologiju i fizičku oceanografiju. Diplomski rad radio sam na polarnim satelitima NOAA-e na Institutu ‘Ruđer Bošković‘, obrađujući podatke o površinskoj temperaturi Jadrana, baš sam bio pri kraju kad je na DHMZ-u Nataša Strelec Mahović dobila projekt tehnički slične tematike, naravno s drugim satelima, meteorološkim EUMETSAT-a, umjesto oceanografskim, ali u naravi to je vrlo slično. Prvih nekoliko godina radio sam na implementaciji novog satelitskog sustava na DHMZ-u i uvođenju u operativnu primjenu produkata baziranih na kombinaciji satelitskih i modelskih podataka za prognozu neposrednog razvoja vremena tzv. nowcasting. To me pak prirodno dovelo u operativnu sobu i kontakt s prognostičarima DHMZ-a s kojima sam počeo raditi i na prognozi vremena, istodobno nastavljajući brinuti o satelitima i drugim svemirskim temama u koje je uključen DHMZ. Ostalo je povijest - kaže Izidor.
I njegova kolegica Tomislava Hojsak umjesto života u užurbanoj metropoli odabrala je Križevce.
- Koje su prednosti života u manjem gradu? Sporiji tempo života, čišći zrak, manje gužve u prometu i na pločniku… - nabraja Tomislava, koja svoje prvo televizijsko pojavljivanje pamti i po tremi.
- Bilo je to negdje sredinom lipnja 2017. godine kada sam prvi put uživo tumačila prognozu vremena u emisiji ‘Dobro Jutro, Hrvatska‘. Usprkos opsežnim pripremama uvježbavanja govora i probnim snimanjima na HRT-u te stažu na valovima radija, treme je naravno bilo, to je sasvim normalna reakcija kod javnog nastupa. Kao pomalo introvertiranoj osobi trebalo mi je neko vrijeme da je se riješim. U tome su mi mnogo pomogli podrška i savjeti iskusne prognostičarke i legendarne prezenterice prognoze, moje tadašnje šefice Vlaste Tutiš - prisjeća se Tomislava kojoj je omiljeno godišnje doba ljeto. Zašto?
- Svako godišnje doba ima svoje adute, premda je zima svoje izgubila - snijega više nema ni za lijek. Ljeto mi je draže najviše zbog duljine dana i sunčanog vremena. Ali nisam ljubitelj vrućine, ni klimatiziranih prostora koji su nažalost postali nužni za optimalno funkcioniranje - govori Tomislava koju pitamo što ju je privuklo meteorologiji.
- Uvijek sam više naginjala brojkama nego slovima pa je odabir PMF-a nakon srednjoškolskog obrazovanja bio logičan izbor. Konačnu odluku o nastavku usavršavanja na smjeru geofizike donijela sam tek na drugoj godini studija inženjerske fizike. Upoznavši osnovne grane fizike, zaključila sam da se želim baviti nečim konkretnim i primjenjivim pa je geofizika, odnosno meteorologija došla kao prirodni odabir. Je li točno da sam se neko vrijeme dvoumila između meteorologije i oceanografije? Da, ali nakon upisanog smjera meteorologije i oceanografije dvojbu oko toga koji smjer odabrati vrlo brzo je otklonio profesor Orlić, već na uvodnom predavanju fizičke oceanografije. Naime, naglasio je da bavljenje oceanografijom zahtijeva boravke na brodu, pa ako patite od morske bolesti možda oceanografija nije dobar odabir za vas - kaže Tomislava.
Za razliku od nje, Kristina Klemenčić Novinc još je kao curica znala čime će se u životu baviti.
- Još sam u osnovnoj školi znala da ću studirati fiziku. Doduše, htjela sam završiti astronomiju jer me fascinirao svemir, no na trećoj godini studija sam se predomislila i odabrala geofiziku. Fizika je postala ‘opipljiva‘, a silna matematika i jednadžbe konačno su dobile smisao - kaže Kristina, koju pamtimo i kao prvu našu meteorologinju koja se natjecala u HRT-ovu showu "Zvijezde pjevaju". Koje su joj danas prve asocijacije na to razdoblje?
- Prva asocijacija je veliko uzbuđenje i korona. Najprije mi je partner bio Ivan Zak s kojim sam se jako dobro slagala, međutim kako je to bilo doba korone, izolacija i lockdowna, HRT produkcija se odlučila odgoditi početak sezone. Na kraju je usvojena ideja da se emisije snimaju tijekom ljeta. To je jedina sezona showa ‘Zvijezde pjevaju‘ koja se unaprijed snimala, a umjesto gledatelja ocjenjivala nas je publika u studiju, mahom mlađa populacija. Zbog svojih poslovnih obaveza Zak, kao i neki drugi sudionici, morao je odustati od emisije. Težak zadatak pronalaska novih sudionika u dosta kratkom roku pao je na urednicu Uršulu Tolj koja je uspjela na vrijeme i meni naći novog mentora. Vlado Kalember je veliki profesionalac koji mi se zbog smjena i obiteljskog života morao puno prilagođavati - prisjeća se Kristina koju pitamo koliko je izazovan njezin posao.
- Svaki posao je izazovan kada se obavlja savjesno. Ima lakih dana i lakih prognoza, a onda ima i situacija kada je atmosfera toliko nestabilna da niste sigurni kakvo će vrijeme biti taj dan. Takvi dani su, gledajući primarno prognostičarski, najizazovniji. Međutim, velik je izazov dobro odraditi sve zadatke i kod velike odnosno nagle promjene vremena s kojom stižu i opasne vremenske pojave. O opasnostima je potrebno pravodobno i što preciznije obavijestiti sve na koje može utjecati, ali i državna tijela zadužena za pomoć u izvanrednim situacijama, kao što je to primjerice civilna zaštita. Dodatan pritisak u takvim situacijama stvaraju i mediji koji traže dodatne izjave, a za koje često nemamo dovoljno vremena - ističe Kristina, s kojom se slaže i njezina kolegica Petra Mikuš Jurković.
- Posao koji radimo vrlo je izazovan i odgovoran, osobito kod prognoze opasnih vremenskih pojava i izdavanja upozorenja. To je posao koji često postane i dio tvog svakodnevnog života, ponekad ne možeš zaspati dok ne čuješ prvu kap kiše i uvjeriš se da će se prognoza ostvariti. Ponekad prvo što napraviš ujutro jest provjera meteoroloških podataka i uspješnosti svoje prognoze. Postoje i određene vremenske situacije koje su još uvijek velik izazov u prognozi vremena, a to su grmljavinsko nevrijeme i prognoza magla. Stoga izazova ima puno, ali vjerojatno je i to jedan od razloga zbog čega uživam u poslu prognostičara jer volim dinamičnost i analitičnost - kaže Petra koju su tijekom školovanja privlačile prirodne znanosti.
- Tijekom školovanja uvijek su me više privlačile i zanimale prirodne znanosti - matematika, a potom i biologija te fizika. A prilikom upisa na fakultet dvoumila sam se između medicine i fizike na PMF-u. Ipak sam se odlučila za fiziku i nisam požalila, kao što nisam požalila što sam se na kraju usmjerila prema geofizici, odnosno meteorologiji. Meteorologija mi je postala struka, posao, ali i poziv, hobi te svojevrsna ljubav. Kao i u svemu u životu, ni u našoj struci uvijek ‘ne cvjetaju ruže‘, ali i dalje uživam u meteorologiji, posebice u prognozi i analizi različitih vremenskih pojava. Nikad nije dosadno i monotono, baš naprotiv, atmosfera je toliko kaotična da nas još uvijek uvelike iznenađuje i pred nas stavlja nove izazove. Zbog toga sigurno ima još puno toga za istražiti i napraviti za buduće mlade generacije geofizičara-meteorologa - ističe Petra koja na posao svakodnevno putuje iz Bistre.
- Bistra je moj rodni kraj i zbog toga mi je posebno prirasla srcu. Blizu je velikoga grada, a opet dovoljno daleko, mala je, a ipak dovoljno velika i, što je najvažnije, moja kći uživa u svim prednostima života izvan velikog grada, u svom dvorištu, svojevrsnom privatnom igralištu… Tu je sve mirnije, opuštenije i zelenije… - govori Petra.