Europski parlament utro je put novom zakonu prema kojem bi kompanije bile obvezne adresirati ljudska prava i standarde za zaštitu okoliša, objavljeno je na stranicama Europskog parlamenta.

Naime, to je tijelo u srijedu - s 504 glasova za, 79 protiv i 112 suzdržanih - usvojilo izvješće o zakonodavnoj inicijativi u kojem poziva na hitno usvajanje obvezujućeg zakona kojim bi se osiguralo da kompanije snose odgovornost ukoliko štete ljudskim pravima, dobrom upravljanju i okolišu (primjerice, doprinose klimatskim promjenama).

Obvezujuća pravila o korporativnoj dužnoj pažnji predstavljala bi, tvrde zastupnici, u prvom redu preventivni instrument kojim bi se od kompanija tražilo da poduzmu proporcionalne mjere bazirane na, među ostalim, vjerojatnosti i ozbiljnosti učinka, a poziva se i na zabrane uvoza proizvoda koji su povezani s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, kao što su prisilni ili dječji rad.

Kompanije bi, navode, trebale biti pozvane na odgovornost i biti sankcionirane za nanošenje štete ili doprinošenje nastanku štete, osim ako mogu dokazati da su djelovale u skladu s obvezama o dužnoj pažnji te poduzele mjere kako bi spriječile nastanak štete.

"Ovaj novi zakon o korporativnoj dužnoj pažnji postavit će standard odgovornost poslovanja u Europi i izvan nje. Odbijamo prihvatiti da su deforestacija i prisilni rad dio globalnih lanaca opskrbe. Kompanije će morati izbjegavati nastanak štete i adresirati štetu nanesenu ljudima i planeti u njihovim lancima opskrbe", istaknula je izvjestiteljica Lara Wolters (S&D, NL).

Europarlamentarci se u kontekstu potrebe uvođenja obvezujućih pravila o korporativnoj dužnoj pažnji pozivaju i na potresnu statistiku - diljem svijeta postoji oko 25 milijuna žrtava prisilnog rada i 152 milijuna žrtava dječjeg rada (od kojih 72 milijuna radi u opasnim uvjetima, a mnoge se na rad prisiljava nasiljem).

Podsjećaju da je EU već usvojila zakonodavstvo o dužnoj pažnji za određene sektore, kao što je primjerice Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima, te naglašavaju da bi strategija dužne pažnje trebala biti usklađena s ciljevima održivog razvoja i zaštite okoliša, među ostalim Zelenim planom, te obvezom smanjenja emisija stakleničkih plinova za minimalno 55 posto do 2030. godine.

Europska komisija bi svoj zakonodavni prijedlog na tu temu trebala predstaviti tijekom ove godine.