Kako bi odgovorila na sve veću zabrinutost zbog moguće obustave isporuke plina Europskoj uniji, Komisija je predstavila plan prema kojem bi Europa trebala postati neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030.
Naime, Europa se već nekoliko mjeseci suočava s rastućim cijenama energije, a aktualna nesigurnost opskrbe uslijed ruske invazije na Ukrajinu samo pogoršava taj problem.
Plan pod nazivom REPowerEU predlaže niz mjera za odgovor na sve veće cijene energije u Europi i za obnovu zaliha plina za sljedeću zimu.
Plan se sastoji od dva ključna dijela - diversifikacije opskrbe plinom i ubrzanja zelene tranzicije.
Diversifikacija opskrbe plinom putem većeg uvoza ukapljenog prirodnog plina i plina preko plinovoda od neruskih dobavljača bi trebala, u kombinaciji s povećanjem uvoza i proizvodnje biometana i vodika iz obnovljivih izvora energije, dovesti do smanjenja uporabe fosilnih goriva u kućanstvima, energetskom sustavu i industriji diljem EU. Komisija procjenjuje da će to u konačnici dovesti do smanjenja potražnje EU-a za ruskim plinom za dvije trećine prije kraja ove godine.
"U preostalim tjednima ove zime Europa ima dovoljno plina, ali za sljedeću godinu moramo hitno dopuniti svoje rezerve. Komisija će stoga predložiti da se do 1. listopada skladišta plina u EU-u moraju popuniti do najmanje 90% kapaciteta", poručila je europska povjerenica za energetiku Kadri Simson.
U priopćenju Komisija tvrdi da bi potpuna provedba prijedloga "Spremni za 55%" do 2030. smanjila godišnju potrošnju prirodnog plina za 30%, odnosno 100 milijardi kubičnih metara.
"Mjerama iz plana REPowerEU mogli bismo postupno smanjiti potrošnju fosilnog plina za najmanje 155 milijardi kubičnih metara, što je jednako količini uvezenoj iz Rusije 2021. Gotovo dvije trećine tog smanjenja može se postići u roku od godinu dana, čime bi se okončala prekomjerna ovisnost EU-a o jednom dobavljaču", ističe se u priopćenju.
Komisija je državama članicama predstavila i dodatne smjernice kojima se potvrđuje mogućnost reguliranja cijena u iznimnim okolnostima i utvrđuje kako države članice mogu preraspodijeliti prihode od visoke dobiti u energetskom sektoru i trgovanja emisijama potrošačima.
Pravilima EU-a o državnim potporama državama članicama omogućuje se i da pruže kratkoročnu potporu poduzećima pogođenima visokim cijenama energije i da im pomognu smanjiti izloženost nestabilnosti cijena energije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Nakon savjetovanja o ciljanim izmjenama i dopunama smjernica o državnim potporama za sustav trgovanja emisijama, Komisija će se savjetovati s državama članicama o potrebama i opsegu novog privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama za pomoć poduzećima pogođenima krizom, posebno onima koja se suočavaju s visokim troškovima energije.
Komisija do travnja ove godine namjerava predstaviti zakonodavni prijedlog kojim se zahtijeva da se podzemna skladišta plina u cijelom EU-u do 1. listopada svake godine popune do najmanje 90% kapaciteta. Prijedlog bi uključivao praćenje i provedbu razina popunjavanja te bi se temeljio na aranžmanima solidarnosti među državama članicama.
Budući da cijene energije strelovito rastu, Komisija će razmotriti sve opcije za hitne mjere kojima bi se ograničilo prelijevanje cijena plina na cijene električne energije, primjerice privremena ograničenja cijena. Procijenit će se i mogućnosti za optimizaciju modela tržišta električne energije, uzimajući u obzir završno izvješće Agencije EU-a za suradnju energetskih regulatora i druge doprinose o koristima i nedostacima alternativnih mehanizama određivanja cijena.
"Vrijeme je da se suočimo sa svojim slabostima i brzo postanemo neovisniji u izboru energije. Moramo požuriti s prelaskom na obnovljive izvore energije. Obnovljivi su izvori energije jeftin, čist i potencijalno beskonačan izvor energije. Zahvaljujući njima možemo otvarati domaća radna mjesta umjesto da financiramo industriju fosilnih goriva drugdje. Putinov rat u Ukrajini pokazuje koliko je hitno potrebno ubrzati prelazak na čistu energiju", upozorio je izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans.
Dodajmo još kako su zastupnici Europskog parlamenta prošlog tjedna poručili da EU mora smanjiti ovisnost o ruskom plinu, ne samo zbog sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu, nego i zbog prilagodbe klimatskim promjenama.
"U travnju prošle godine kada su objavljena izvješća o gomilanju ruskih vojnika u blizina granica s Ukrajinom, raspravljali smo o mogućnosti zaustavljanja uvoza plina iz Rusije. Osim toga, u potpunosti podržavam europski zeleni plan i razvoj obnovljivih izvora energija. Tako zemlje mogu izbjeći poslovanje s autokratskim režimima", izjavio je europarlamentarac Andrius Kubilius koji je s kolegom iz EPP-a, Christianom Ehlerom, održao press konferenciju o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, ali i ostatak Europe.
