EUROPSKA AMAZONA

Pet država, tri rijeke, jedan zeleni pojas: u srijedu i Hrvatska postaje dio golemog rezervata biosfere!

UNESCO će u srijedu na sastanku u Abuji u Nigeriji, službeno proglasiti 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav
Drava i Dunav
 Ante Gugić

Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz pet zemalja i čine zeleni pojas dug 700 kilometara koji se proteže na 930.000 ha površine jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine. Taj krajolik, koji zovu i Europskom Amazonom, u kojem živi oko 900.000 ljudi, UNESCO će u srijedu, 15. rujna na sastanku u Abuji u Nigeriji, službeno proglasiti 5-državnim rezervatom biosfere, čime postaje najveće zaštićeno riječno područje u Europi. Ujedno time Europska Amazona postaje prvi na svijetu rezervat biosfere kojim zajednički upravlja pet zemalja.

Bit će to kruna napora brojnih okolišnih aktivista i organizacija civilnog društva, među kojima je i WWF, na putu dugom nekoliko desetljeća u nastojanjima za zaštitom riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije. Začetak ideje nastao je još 1992. godine, a zbog velikog prirodnog bogatstva i brojnih ugroženih i zaštićenih vrsta koje su prisutne na ovom području, inicijativi su se tijekom godina pridružili brojni dionici iz svih sfera - zaštitari prirode, sektor upravljanja vodama, lokalne i regionalne vlasti, znanstvene institucije, lokalne zajednice i drugi.

„Rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav bio je dugotrajan, a rezultirao je uspješnom regionalnom suradnjom i ujedinio pet zemalja oko jednog cilja – zaštite prirode. Ono što mi iz WWF-a želimo posebno istaknuti je kako je očuvanje ovog područja zajednička odgovornost svih nas, bez obzira na administrativne granice jer ih priroda ne poznaje“, istaknula je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije.

Zaštita bioraznolikosti

Kako pojašnjavaju u toj organizaciji za zaštitu prirode, rezervat biosfere, nakon što u potpunosti zaživi, znatno će spriječiti gubitak bioraznolikosti u Europi, implementirajući ciljane mjere zaštite. Povećana otpornost rijeka, koja proizlazi iz njihova očuvanja i velikih projekata obnove rijeke i staništa, pomoći će ublažavanju posljedica klimatskih promjena u regiji.

Usklađivanje ljudskih aktivnosti s ciljevima rezervata biosfere, kako ističu u WWF Adriji, dovest će do održivih praksi i 'zelenijih' poslova. Rezervat biosfere također doprinosi jedinstvu društva, povezivanju s prirodom te jača procese političke integracije u regiji, kroz međusobno uvažavanje i suradnju.

Rad na uspostavljanju petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je započeo 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša svih pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere. Zajednička nominacija službeno je poslana u travnju 2020. godine.

Inače, vizija rezervata biosfere, kako informiraju u WWF Adriji, koncipirana je i promovirana devedesetih godina. Od 1992. do 1999. godine pod koordinacijom EuroNatura održan je niz radionica i konferencija s ciljem pripreme koncepta rezervata biosfere. U drugoj fazi razvoja i izgradnje od 2000. do 2021. zahvaljujući podršci mnogih partnera i dionika diljem regije i WWF-a, položeni su temelji za uspostavljanje rezervata biosfere.

Zaštita po državama

Hrvatska i Mađarska su 2012. zaštitile svoj riječni krajolik, a slijedile su ih Srbija (2017.), Slovenija (2018.) i Austrija (2019.). Unutar rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav nalazi se mreža od 13 zaštićenih područja ukupne veličine od oko 280.000 hektara, a koji tvore područje jezgre i utjecajno područje 5-državnog rezervata biosfere. Ona naglašavaju ekološku važnost rijeka, a uključuju i svjetski poznati Park prirode „Kopački rit”, Regionalni park „Mura-Drava” u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje” u Srbiji te Nacionalni park „Dunav-Drava” u Mađarskoj, kao i Natura 2000 područja u Sloveniji i Austriji.

Unatoč brojnim ljudskim zahvatima u prirodi, ovaj riječni krajolik ima značajnu bioraznolikost. Područje ovog rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Tu su najvažnija mrjestilišta riba duž Dunava (osim delte Dunava), odmaralište i hranilište za više od 250.000 ptica. Tako je ovo riječno područje poznato i kao dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.

U WWF Adriji ističu kako je vrijednost zaštite ovog područja prepoznala i Europska unija koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 15 milijuna eura, a koji pridonose zaštiti prirode i razvoju ovog područja.

Očuvana rijeka i poplavna područja ključna su za prihode velikog broja stanovnika tog područja, ali i za opskrbu pitkom vodom, prirodnu obranu od poplava, ribarstvo, šumarstvo, poljoprivredu, rekreaciju i održivo gospodarstvo. Osim toga, rijeke su dio bogatog kulturnog naslijeđa ovog kraja.

Faza provedbe

Nakon proglašenja prvog 5-državnog rezervata biosfere, slijedi od 2022. do 2031. faza provedbe nakon čega će UNESCO 2031. godine sagledati upravljanje rezervatom biosfere. Stoga su, naglašavaju u WWF Adriji, nadolazeće godine ključne za njegov dugoročni uspjeh. I dalje, unatoč proglašenju od strane UNESCO-a, ostaju prijetnje poput izgradnje nove infrastrukture, ustaljene prakse upravljanja rijekama, intenziviranja poljoprivrede i šumarstva i slično.

“Očekujemo od svih uključenih strana da će nakon proglašenja od strane UNESCO-a aktivno raditi da rezervat biosfere doista zaživi u svim svojim segmentima, da se njime upravlja na održiv način koji stvara nove prilike, kako za prirodu tako i za ljude koji na ovom području žive”, naglasila je Nataša Kalauz.

Trenutno postoji 714 rezervata biosfere u 129 zemalja, od čega su samo 21 prekogranična, uglavnom bilateralna. Prekogranični rezervati pružaju model zajedničkog upravljanja te su službeno priznati na međunarodnoj razini od strane UN-a. Srž modela je međudržavna suradnja u zaštiti prirode i održivom korištenju resursa kroz zajedničko upravljanje pojedinim ekosustavom.

Tri glavne funkcije rezervata biosfere su: očuvanje ekosustava, poticanje ekonomskog i društvenog razvoja koji je socio-kulturno i ekološki održiv, te poticanje obrazovanja, istraživanja i praćenje stanja u okolišu.

Kako navode u WWF Adriji, dugoročna vizija 5-državnog rezervata biosfere Mura-Drava- Dunav je zajedničko očuvanje i promicanje potpunog prirodnog i dinamičnog riječnog ekosustava, kao temelja bogate bioraznolikosti, održivog i kvalitetnog života lokalnih zajednica. Cilj je zajedničkim očuvanjem rijeke i poplavnih područja održati i osigurati veće koristi za lokalno stanovništvo poput kvalitetne pitke vode, prirodne zaštite od poplava, ublažavanja posljedica klimatskih promjena, održivog razvoja i rekreacije.

Značaj Europske Amazone je i u doprinosu borbi protiv klimatskih promjena, kojoj je posvećena i Europska unija. Zastupnici Europskog parlamenta u lipnju su podržali zakon o klimi i time potvrdili dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050. Tim propisom politička predanost Europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu.

Također, novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija stoga postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2021 12:11