Novo istraživanje objavljeno prije potpisivanja Zajedničke izjave o Konferenciji o budućnosti Europe - dvogodišnjeg javnog foruma u kojem bi se s europskim građani trebalo raspravljati o pitanjima koja su im važna i utječu na njihovu svakodnevicu - pokazuje da čak 92 posto građana u državama članicama EU traži da se njihovi glasovi "u većoj mjeri uvažavaju kod donošenju odluka o budućnosti Europe" te da njih 45 posto upravo klimatske promjene smatra jednim od glavnih globalnih izazova koji utječu na budućnost Unije.

Istraživanje Eurobarometra pod nazivom "Budućnost Europe" provedeno je od 22. listopada do 20. studenoga 2020. godine u 27 država članica Europske unije. Naručili su ga Europska komisija i Europski parlament, a u njemu je sudjelovalo 27.034 ispitanika.

Rezultati istraživanja sada su objavljeni na stranicama Europskog parlamenta, koji bi trebao imati jednu od ključnih uloga u Konferenciji o budućnosti Europe.

Rezultati istraživanja pokazuju da ispitanici - njih 51 posto - smatraju da bi u raspravu trebali biti uključeni ljudi iz svih slojeva društva.

Nadalje, njih 47 posto smatra da bi veliku ulogu trebali imati mladi, 42 posto tvrdi da je nužna uključenost nacionalnih vlada, a 40 posto vjeruje u uključenost akademske zajednice, stručnjaka i znanstvenika.

Želju da se sami uključe izrazilo je 51 posto ispitanika. U tom kontekstu najnadobudniji su bili ispitanici iz Irske, gdje bi se htjelo uključiti njih 81 posto. Iza njih slijede oni iz Belgije, Luksemburga i Slovenije.

Čak šest od deset ispitanika isto tako tvrdi da ih je pandemijska kriza ponukala da počnu razmišljati o budućnosti EU, a dvije stvari koje bi najviše željeli vidjeti u njezinoj budućnosti su usporedivi životni standard i veća solidarnost među članicama. Stalo im je i do zajedničke zdravstvene politike i usporedivih obrazovnih standarda.

Osim klimatskih promjena, kao najveće izazove vide terorizam, zdravstvene rizike te prisilne migracije i raseljavanje.