Osmometarskim rekvizitom kita nasukanog na hrpi odbačene plastike i porukom “Plastika jednokratna - šteta višekratna”, zeleni aktivisti su na poznatoj viškoj plaži Stiniva upozorili na nužnost donošenja zakona i propisa kojima ćemo se, kako su istaknuli, ozbiljno suočiti s galopirajućim onečišćenjem okoliša plastikom.

Udruge okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom podsjećaju da je Hrvatska već probila rokove za donošenje ovog Zakona o gospodarenju otpadom čiji je konačni prijedlog Zakona tek danas na drugom čitanju u Saboru. Zakon prenosi i dijelove Direktive EU o jednokratnoj plastici. Neke odredbe Direktive EU o jednokratnoj plastici, primjerice zabrana stavljanja na tržište desetak proizvoda, moraju se primjenjivati već od 3. srpnja ove godine, a ovaj zakon koji to omogućava, naglasili su u priopćenju, još nije usvojen.

Podsjetimo kako se Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima. Države članice EU-a morale su do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU-a.
Europska komisija je dala i smjernice za ujednačenu primjenu pravila.

- Ključno je da ovaj krovni zakon bude što određeniji i ambiciozniji u dijelovima koji se odnose na jednokratnu plastiku. Kad se već kasni, neka to bude s razlogom, neka Vlada i Sabor pokažu veću ambiciju i ciljeve od onih koji su trenutno uvršteni - istaknula je Petra Andrić iz Greenpeacea.

Kako između ostaloga zakon uvodi i zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje, udruge traže i proširenje te zabrane

- Drago nam je što je Vlada ustrajala na zabrani laganih plastičnih vrećica koju Sabor sad treba usvojiti, ali još jednom ističemo zahtjev da se zabrana proširi i na vrlo lagane plastične vrećice, koji je u Greenpeaceovoj peticiji podržalo više od 65.000 ljudi - izjavila je Andrić.

Nadalje, udruge pozivaju Sabor da odredi konkretan cilj smanjenja potrošnje za one jednokratne plastične proizvode koji će ostati na tržištu, primjerice čaše i šalice te posude za hranu, i to cilj od 50 posto do 2025. odnosno 80 posto do 2030., kao i da propiše mjere za razvoj sustava višekratne uporabe koji će učinkovito zamijeniti jednokratne proizvode i otvoriti brojna zelena radna mjesta.

Nužno je, naglašavaju, da ovaj zakon postavi temelje koji će osigurati orijentaciju i prijelaz na višekratnu upotrebu i sustave za ponovno punjenje, a ne puku zamjenu plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu, poput papira, bioplastike i sl.

- Direktiva o jednokratnoj plastici jasno ističe da je potrebno spriječiti zamjenu jednokratnih plastičnih proizvoda drugim jednokratnim proizvodima. Uz zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda, važno je osigurati mjere koja doprinose stvaranju istinskog kružnog gospodarstva - istaknula je Ana Mileusnić iz Zelene akcije.

U Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom uključene su udruge Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija/FoE Croatia, Udruga Tatavaka - Inicijativa Za Zlarin bez plastike, Udruga Eko-Zadar, Terra Hub Hrvatska, Udruga Zelena Istra, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Institut Plavi svijet.

Kad smo uoči 3. srpnja 2021. i novih pravila u EU pitali europarlamentarce o očekivanjima u prilogodbi te značaju za građane i očuvanje okoliša, SDP-ova Biljana Borzan, potpredsjednica eurosocijalista, rekla je kako bi Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i drugim europskim morima te rijekama.

- Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njezine čestice pronalaze ljudima u plućima i hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednoga dana pitati gdje nam je bila pamet - istaknula je Biljana Borzan.

Naglasila je i kako je od 1950-ih proizvedeno 8,3 milijardi tona plastike čiji utjecaj na okoliš postaje sve teži.

- Njezina rasprostranjenost je tolika da sustavi recikliranja gube korak, a plastika u velikoj mjeri završava u okolišu. Ako nastavimo ovim tempom, plastični će otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe - kaže Borzan.

Istom prigodom IDS-ov Valter Flego iz Kluba zastupnika Renew Europe rekao je kako Hrvatska valjda ne bi bila Hrvatska kad ne bi kasnila.

- Imali smo pune dvije godine za proces prilagodbe i usklađivanje zakonodavstva s Direktivom EU-a o zabrani jednokratne plastike - izjavio je Flego.

Dodao je i kako se plastika proizvodi iz fosilnih goriva, čini preko 80 posto otpada u našim morima i na plažama, ugrožava milijune živih bića, uništava biljni svijet.

- Svake minute jedan kamion plastike iskrca se direkt u more. Stanimo jednom zauvijek na kraj nepotrebnoj jednokratnoj plastici. To je potez kojim čuvamo ne samo okoliš, već i svoje zdravlje - istaknuo je hrvatski europarlamentarac Flego.