Na području NP „Krka“ 15. i 16. siječnja 2022. obavljeno je zimsko prebrojavanje ptica vodarica. Promatranjem i osluškivanjem iz plovila i s kopna zabilježene su ukupno trideset tri vrste s više od 1900 jedinki, izvijestili su iz Javne ustanove "Nacionalni park Krka".
Kao i prethodnih godina, brojnošću su prevladavale liske, te glavate, divlje i krunate patke, koje ujedno čine 85 posto ukupno zabilježenih jedinki ptica vodarica na zimovanju. Ove godine na zimovanju je zabilježen nešto veći broj vrste veliki vranac, te četiri vrste grabljivica i, u kanjonskom dijelu, dvije jedinke vrste zidarčac.
Najviše ptica na zimovanju, kako su izvijestili, zabilježeno je na području Visovačkog jezera, osobito u uvali Podbara i uz obale Stinica, te na širem području jezera Torak. Usput su bilježene i ostale vrste usko vezane za vodena staništa na tom području. Prebrojavanje je obavio Ivan Budinski, ornitolog volonter iz Udruge Biom, zajedno s djelatnicima JU „NP Krka“.
Pojasnili su kako se zimsko prebrojavanje ptica vodarica provodi od 1967. godine, a organizira ga Wetlands International, svjetska organizacija za zaštitu močvarnih područja. To je najstariji program volonterskog monitoringa na svijetu. U Hrvatskoj se provodi od 1982. godine. Zbog uništavanja močvarnih staništa, ptice vodarice sve se ugroženija skupina ptica.
Na području Hrvatske određena su ukupno 573 lokaliteta za monitoring, od toga se sedam nalazi na području NP „Krka“.
Kontinuirano višegodišnje praćenje brojnosti ptica vodarica pridonosi boljem razumijevanju ugroženosti vrsta i njihovih staništa i, zahvaljujući tomu, konkretnijem planiranju i provođenju mjera zaštite, ističu u Javnoj ustanovi "Nacionalni park Krka".
Dodajmo kako je u Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica navedeno da su zaštita, održavanje ili obnavljanje dovoljne raznolikosti kao i područja staništa od ključne važnosti za očuvanje svih vrsta ptica.
Na određene vrste ptica trebalo bi primijeniti posebne mjere očuvanja koje se odnose na njihova staništa, kako bi se osiguralo njihovo preživljavanje i razmnožavanje na njihovom području raširenosti. Tako kad je riječ o ugroženim vrstama države članice EU-a moraju poduzeti mjere za održavanje ili vraćanje populacija ptičjih vrsta na razinu koja je u skladu s ekološkim, znanstvenim i kulturnim zahtjevima, uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske potrebe.
Također Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend; smatra, međutim, da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima.
