Europska komisija odobrila je, u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, hrvatski program potpore proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Kako su izvijestili iz Komisije, ta će mjera pomoći Hrvatskoj da ostvari svoje ciljeve o energiji iz obnovljivih izvora, uključujući one utvrđene u njezinu Planu za oporavak i otpornost, ali i pridonijeti europskom cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je kako će se tim programom, vrijednim 783 milijuna eura, Hrvatskoj omogućiti potpora proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora s pomoću brojnih tehnologija.
-Ta će mjera pridonijeti smanjenju emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, u skladu s ciljevima zelenog plana EU-a i ciljeva za zaštitu okoliša iz hrvatskog plana za oporavak i otpornost bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu – izjavila je Vestager.
Nadalje je navedeno kako je Hrvatska obavijestila Komisiju o svojoj namjeri uvođenja novog programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora, odnosno vjetroelektrana, solarnih elektrana, hidroelektrana, elektrana na biomasu, elektrana na bioplin i geotermalnih elektrana.
U okviru programa, potpora će se pružati u obliku premije povrh tržišne cijene električne energije. Premija će se odrediti, pojašnjeno je, natječajnim postupkom i neće biti viša od razlike između prosječnog troška proizvodnje za svaku tehnologiju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i cijene na tržištu električne energije. Korisnici će biti odabrani u natječajima koji će se održati u razdoblju 2021. – 2023., a potpora će se isplatiti odabranim korisnicima na razdoblje od 12 godina. Ta mjera bit će otvorena do 2023. godine.
Navedeno je i da će program pomoći Hrvatskoj da poveća svoj udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora te da smanji emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova. Ujedno će poduprijeti predanost Hrvatske ostvarenju europskih ciljeva za zaštitu klime i okoliša, kako je utvrđeno i u njezinom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu te u njezinu planu za oporavak i otpornost.
Komisija je, istaknuto je, ocijenila program u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, a posebno sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju iz 2014.
Komisija je utvrdila da je potpora potrebna za daljnji razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i za pomoć Hrvatskoj u ostvarivanju europskih i nacionalnih ciljeva za zaštitu okoliša. Potpora ima i poticajni učinak jer cijene električne energije ne pokrivaju u potpunosti troškove proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Stoga bez potpore ne bi bilo ni ulaganja odabranih korisnika.
Nadalje ocijenjeno je kako je potpora razmjerna i ograničena na nužni minimum jer će se razina potpore utvrditi putem natječaja i ne može premašiti razliku između tržišne cijene električne energije i troškova proizvodnje.
S obzirom na dodjelu potpore putem natječajnog postupka, Komisija je utvrdila da pozitivni učinci te mjere, posebno učinci na okoliš, nadmašuju moguće negativne učinke u smislu mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja.
Na temelju toga Komisija je zaključila da je hrvatski program u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama jer će olakšati razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora s pomoću različitih tehnologija u Hrvatskoj i smanjiti emisije stakleničkih plinova i CO2, u skladu s europskim zelenim planom, bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora o energiji iz obnovljivih izvora iz 2018. utvrđen je obvezujući cilj na razini EU-a da do 2030. udio energije iz obnovljivih izvora bude 32 posto ukupne proizvodnje energije.
Europska unija je zacrtala kroz europski zeleni plan do 2050. ostvariti nultu neto emisija stakleničkih plinova. Europskim propisom o klimi, koji je Europski parlament donio u lipnju ove godine potvrđen je dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050., a politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti pretvara se u obvezu.
Propisom o klimi uvodi se i cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030., te su postavljeni temelji za zakonodavne prijedloge u paketu “Fit for 55” koje je Komisija donijela 14. srpnja ove godine. Među tim prijedlozima Komisija je predstavila izmjenu Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, kojom se postavlja povećani cilj proizvodnje od 40 posto energije iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030.
