Na natjecanju Europsko stablo 2022. godine, Republiku Hrvatsku predstavljao je "Stoljetni div u srcu Slavonije" te osvojio jedanaesto mjesto u ukupnom poretku, s ukupno 26.225 osvojenih glasova, objavila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kao nacionalni koordinator natjecanja. Riječ je o 130 godina starom stablu golemog mamutovca ili sekvoje. Smješteno je u sklopu EPIcentra Sequoia Slatina, i predstavlja jedini zaštićeni primjerak ove vrste stabla u Hrvatskoj te se ubraja među najstarije primjerke u Europi.
Između šesnaest kandidata na ovom natjecanju, uvjerljivo je pobijedio Hrast Dunin – Čuvar prašume Białowieża iz Poljske s osvojenih 179.317 glasova, Drugo mjesto osvojio je Hrast šume Conxo – Drvo slobode iz Španjolske s 168.284 osvojena glasa, dok je treće mjesto pripalo Velikom hrastu plutnjaku iz Portugala s osvojenih 70.563 glasova.
Tijekom natjecanja, koje je trajalo od 1. do 28. veljače 2022. godine, ponovno je zabilježen rekordan broj glasova, sveukupno 769.212, što govori, istaknuto je, u prilog natjecanju Stablo godine koje je iz godine u godinu sve više prepoznato od strane zaljubljenika u prirodu i stabala koja su usko vezana uz život čovjeka.
Hrast Dunin pripada vrsti hrast lužnjak, a star je 400 godina. Raste na rubu prašume Białowieża, jedne od najpoznatijih nizinskih šuma, ne samo u Poljskoj nego također u Europi. Posebno ga poštuje i divi mu se lokalno stanovništvo, kao i posjetitelji ovog dijela Poljske, zvanoga Europska regija Wisent. Nadahnjuje mnoge umjetnike. Oduševljava posjetitelje u svako godišnje doba - tijekom pune vegetacije, ali i kad se pokazuje od lišća ogoljena, misteriozno zaobljenih grana, zabilježeno je na stranicama ovog natjecanja.
Natjecanje za Europsko stablo godine nastalo je 2011. godine, a inspirirano je popularnim natjecanjem za Stablo godine koje je dugi niz godina organizirala Češka zaklada za zaštitu okoliša (Nadace Partnerství). Europsko natjecanje je finale sastavljeno od pobjednika u nacionalnim natjecanjima.
Kako je pojašnjeno na stranicama ovog natjecanja, cilj Europskog stabla godine je isticanje značaja starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuje našu brigu i zaštitu. Za razliku od drugih natjecanja, Europsko stablo godine ne stavlja u središe pozornosti ljepotu, veličinu ni starost, već priču o stablu i njegovu povezanost s ljudima. Tražimo stabla koja su postala dio šire zajednice, poručuje organizator, Environmental Partnership Association (EPA). Riječ je o udruženju šest zaklada iz Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke.
Također naglašavaju kako je svako drvo važno. Stabla su neophodna za naš život i važna poveznica između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ublažuju ljetne vrućine, pomažu nam da duboko udahnemo i stabiliziraju klimu. Stoga ih trebamo štititi i brinuti o njima, naglašavaju.
Dodajmo i kako Europska unija planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time značaj šuma u rješavanju klimatskih izazova. EU planira kroz Europski zeleni plan do 2050. ostvariti cilj klimatske neutralnosti. U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u. Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.
