Ako nastavimo iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva "uzmi-proizvedi-baci" na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050., istaknuto je na stranicama Europskog parlamenta.
Europska unija kroz europski zeleni plan želi postati klimatski neutralna do 2050. godine i raznim politikama potiče prelazak na kružno gospodarstvo. Tako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo istaknuto kako bi načela kružnog gospodarstva trebala biti glavni element svake europske i nacionalne industrijske politike te nacionalnih planova oporavka i otpornosti država članica u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost.
Isto tako svaki pojedinac bi malim promjenama i prihvaćanjem pravila "reduce-reuse-recycle" mogao doprinijeti očuvanja svog okoliša i u konačnici planeta - smanjiti otpad, ponovno upotrijebiti i starim stvarima dati novu svrhu.
Damir Višić još od kraja devedesetih ima zanimljiv hobi – radi gropove (čvorove) u staklenim bocama. Čovik od mora, zaljubljenik u jedrenje i stare brodove, već 25 godina vanjski suradnik Slobodne Dalmacije i njezinog Otvorenog mora i sudski vještak za pomorski promet dobro je poznat po toj svojoj vještini vezivanja gropova u bocama. Imao je već više izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovao na festivalima mora u Francuskoj, napisao veliku knjigu gropova, na izložbi inovatora dobio posebno priznanje, a njegovi su gropovi i muzejski eksponati. U Hrvatskom pomorskom muzeju Split njegovih 40 različitih gropova u boci nalazi se od 2017. u stalnom postavu, a kasnije je tu priču u muzeju zaokružio s još 200-njak gropova složenih na panou u triptihu, na tri povezana drvena okvira.
- Jednom sam u razgovoru s Dankom Radić, tadašnjom ravnateljicom Hrvatskog pomorskog muzeja Split spomenuo kako to radim. Pitala me gdje ih držim kad ne radim izložbe, rekao sam u drvarnici. Biste li to nama dali na trajnu posudbu za stalni postav, a kad vama treba za izložbu da ih uzmete, pitala me. Bolje da to ljudi vide, rekla je. Bolji kompliment nisam mogao dobiti. Napravio sam neke nove da ih ne uzimam iz muzeja kad mi trebaju za izložbe – kazuje Višić.
Na pitanje koliko gropova postoji, odgovara: Koliko hoćeš, samo u mojoj knjizi ih ima 180 obrađeno. Knjiga gropova izdana je 2005., a sada sprema i drugu knjigu, malu knjigu gropova, kao dvojezično izdanje, s obrađenim gropovima koji se danas koriste ili se mogu koristiti na brodovima.
- Kad sam došao kao dite u JK Mornar bilo je natjecanje u vezivanju gropova, ja sam tu pobijedio i uvijek je postojao interes za gropima, a koncem devedesetih time sam se počeo baviti kao razbibrigom. Kako sam u to vrijeme već pisao za Slobodnu, a petkom je izlazio prilog More, svaki tjedan sam morao izabciti jedan grop, to mi je dalo tempo da završim knjigu. U knjizi su nazivi gropova na četiri jezika – hrvatskom, engleskom, talijanskom i francuskom. U međuvremem sa napravio i prijevod na njemački – kaže Damir Višić.
- Cijela priča je u tome kako smisliti način, nešto što se čini teško dohvatljivo, što se čini nemoguće, kako iznaći način, rješenje postoji. A onda je krenuo prvi grop, drugi treći, bilo mi je interesantno što više različitih napraviti. Sve to traži koncentraciju ali ujedno i odmara – pojašnjava, a što se tiče tehnike vezivanja kaže kako nema trika, sve se radi u boci. Interesantno je kako ljudi reagiraju, kaže, kako svi traže gdje je boca rezana.
Prisjeća se i kako je 2003. bio u Kopenhagenu i vidio dućan suvenira u kojoj su samo reciklirane stvari, odnosno stvari koje više nemaju svoju upotrebu a sada su dobile novi smisao.
- I onda sam shvatio da to ima poveznice i s mojim radom. Ne kupuju se nove boce da bi se u njima radili gropovi, nego se rade u bocama koje su već korištene, koje su za baciti. Konop koji se više ne koristi nije praktičan niti lijep. Ali ima nešto drugo gdje je novi konop neupotrebljiv, a to je kad netko kupi za sebe 10 metara, a zapravo mu treba 9 i po ili devet, onda ti retaji nemaju smisla, od njih se ništa ne može a kroz ovo dobiju smisao. Po dućanima me znaju oni koji prodaju konope, kad im ostane malo na kraju role, onda ja to kupim. Meni je interesantno da se to ne baci, da dobije neki novi smisao - ističe Višić.
Zadovoljan je i posjetom izložbama i zanimanjem ljudi za gropove u bocama.
- Imao sam nekoliko izložbi, promocija knjige je bila 2005. u Komiži za sv, Nikolu, a dogodine je bila i izložba gropova u boci. Interesantno je kako su ribari reagirali, bilo je jako dobro posjećena. Bila je izložba i na nekoliko mjesta u Splitu, na festivalu u zaljevu Morbihan, pa kad smo išli s falkušom u Pragu, na najvećem mediteranskom pomorskom festivalu "Escale a Sete" u francuskom gradu Sete – kaže Damir Višić.
